Posebni europski predstavnik u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler istaknuo je kako će ova zemlja uvijek morati imati balans nacionalnog i građanskog kako bi uspješno funkcionirala. Praktički je time opovrgnuo kako EU propisuje što želi od zemalja članica kada je riječ o unutarnjem uređenju, piše Večernji list BiH.
“Što se tiče BiH, vjerujem kako će to uvijek biti kombinacija različitih elemenata konstitutivnih naroda čija će uloga ostati važna, ali tu mora biti i ovaj građanski aspekt”, rekao je i dodao kao BiH “neće u EU dok se ne riješi ‘Sejdić - Finci’”. A ovaj se slučaj, primjerice, ne bi mogao riješiti ni u Belgiji zbog toga što ova zemlja nije prihvatila sve protokole koji idu uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama.
Belgija sjedište EU-a
Unatoč tome, ove dvije države svjedoče upravo, jedna posve neuspješno, a druga kompromisno i uspješno, kako je njezina višenarodnost prednost, a ne razlog za netrpeljivost i pokušaj ostvarenja dominacije. Da su kojim slučajem više brojni Flamanci nametnuli političke predstavnike Valoncima, ova bi se država raspala, rekao je svojedobno i prvi čovjek EPP-a i višegodišnji premijer Belgije Wilfried Martens. No, belgijski poučak, kako je istaknuo upravo nametnuti član bh. Predsjedništva bh. Hrvatima Željko Komšić, nije primjenjiv, iako je to daleko od istine. “Načelo konstitutivnosti koje važi u Kraljevini Belgiji nitko u BiH ne bi prihvatio jer je u Belgiji proporcionalan sustav, nije paritetan koji mi imamo u BiH. Znate, ja sam davno završio pravni fakultet. Morali smo izučavati razne političke sustave, to su bili malo bolji profesori”, dometnuo je Komšić koji pak uz nekarakterne osobine pokazuje i elementarno neznanje. On se u BiH zauzima za ukidanje načela konstitutivnosti i uvođenje modela kakav odgovara Bošnjacima. Isto traže sve bošnjačke stranke. Hrvatska strana tražila je da se u okviru provedbe te presude formira izborna jedinica s hrvatskom većinom u FBiH kako bi Hrvati sami mogli birati svoga predstavnika, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, ali to bošnjačka strana ne želi prihvatiti. Belgija pak, koju je spominjao Komšić, ima federalni sustav. Sastoji se od triju teritorijalnih jedinica - Flandrije, Valonije i regije glavnoga grada Bruxellesa. Osim toga, postoje i tri jezične zajednice, flamanska, francuska i njemačka, od kojih svaka ima svoj parlament i koje odlučuju o pitanju obrazovanja i kulture. Time se, praktički, nacionalne zajednice opredjeljuju kroz jezičnu pripadnost i tako štite svoje političko predstavljanje.
Ustavna evolucija
U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teoretski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Prilikom sastavljanja vlade vodi se računa o paritetu. Prekretnica u političkoj povijesti Belgije bila je ustavna reforma 1970. koja je postavila temelje buduće federalne države. Tom je reformom uvedena jasna podjela među jezičnim zajednicama na razini političkih elita, tako da svaki član nacionalnog parlamenta pripada nizozemskoj ili francuskoj govornoj skupini.
