Ovogodišnja kampanja za lokalne izbore, specifična po nizu toga što nam donosi pandemija, protječe uz do sada neviđen stupanj korištenja društvenih mreža, interneta općenito, ali i komunikacijskih kanala koje nude mediji, bilo elektronički bilo tiskani, te uz sve manji broj javnih okupljanja i skupova, piše Večernji list BiH.
Umjesto toga, kampanja je usmjerena k manjim skupinama građana, neovisno o tome radilo se o gradskim kvartovima ili pojedinim dijelovima naselja, a često i uz pristup od vrata do vrata. Globalna situacija uvjetovala je mnogo toga, pa tako i novi oblik političke komunikacije.
Nove tehnologije
Hrvatske stranke u ovoj kampanji, umjesto brojnih predizbornih skupova i različitih oblika promocije, mnogo više koriste prednosti novih tehnologija, u prvom redu društvenih mreža koje omogućuju dvosmjernu komunikaciju te do sada nezabilježen stupanj interakcije s biračima. Ipak, komunikacija uživo i dalje je prisutan element, no nema bilo kakvih većih okupljanja; uglavnom se koristi strategija obilaska pojedinih mjesnih zajednica uz prisutnost što manjeg broja ljudi, ali uz prednost koja se oslikava kroz bolju protočnost poruka i upoznavanje s konkretnim problemima pojedinog dijela grada ili općine. Prednost je svakako na strani onih stranaka koje imaju dobro razgranatu mrežu stranačkih ogranaka kao i infrastrukturu koja obuhvaća svaku mjesnu zajednicu, a što u startu znači i da će se poruke kandidata čuti bolje.
Osim promjene u načinu komuniciranja, neke se veće promjene ne očekuju kada je riječ o nacionalnoj raspodjeli pojedinih načelničkih pozicija i većina u gradskim skupštinama, odnosno općinskim vijećima.
Ipak, iznimke postoje, a one su uglavnom vezane uz mogućnost da Hrvati na ovim izborima osvoje nešto veći broj vijećnika, kao i nekoliko načelničkih pozicija više u odnosu na izbore 2016. godine.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nedavno kako HDZ očekuje da će dobiti sve načelnike gdje su Hrvati većina, naglasivši kako vjeruje da će imati i više načelnika i općinskih vijećnika nego prije četiri godine. Analizom stanja na terenu vidljivo je kako su općine kao što su Jajce i Novi Travnik neke od onih u kojima bi Hrvati mogli osvojiti poziciju načelnika, ali i pojačati svoju političku prisutnost kroz općinska vijeća. U Jajcu trenutačno hrvatske stranke imaju 12 od ukupno 25 vijećničkih mjesta u Općinskom vijeću, a moguće je kako će nakon ovih izbora rezultat biti i nadmašen. U Novom Travniku hrvatske stranke trenutačno zajedno imaju 11 vijećnika, a bošnjačke 14, no očekivanja su i ovdje kako će se osvojiti koji mandat više. Također, u Busovači postoji realna mogućnost, a uz malo sreće, šanse su i za osvajanje pozicije načelnika. Sličan scenarij moguć je i nešto južnije, u općini Gornji Vakuf-Uskoplje.
Otvorena pitanja
Ipak, iako je do izbora ostalo manje od dva tjedna, mnogo je upitnika u kontekstu samog održavanja. Naime, loša epidemiološka situacija kojoj svjedočimo svakako dovodi u pitanje hoće li se i kako izbori uopće moći provesti uz poštivanje svih naredbi i preporuka epidemiologa.
Zapovijedi pojedinih županijskih kriznih stožera jasno su precizirale kako je u zatvorenom prostoru moguć maksimalan boravak 25, odnosno 30 ljudi te je prilično upitno kako će se na sam dan izbora osigurati poštivanje takve zapovijedi, dok je posebno pitanje kako održavati fizičku distancu među ljudima koji budu čekali izvan objekta za glasanje.
