Zanimanje, pa i euforiju, s američkih predsjedničkih izbora javnost u BiH prenijela je protekloga vikenda na svoje, lokalne izbore. Slično kao u Americi, i u BiH su izbori donijeli promjene, barem kada je riječ o dijelu političke scene u ovoj tronacionalnoj državi.

Izbori su bili lokalni, birani su načelnici i gradonačelnici, lokalni parlamenti. Ipak, ovi će se izbori pamtiti po mnogočemu. Prvi su i, nadati se, jedini organizirani u uvjetima pandemije koronavirusa. Virus je utjecao i na njihov ishod jer je, primjera radi, u Travniku pobijedio kandidat koji je baš na izborni dan preminuo od posljedica zaraze COVID-19. Dio birača u inozemstvu ostao je uskraćen za biračko pravo jer zbog pandemije poštanski promet s nekim državama ne funkcionira.

Piše: Jozo Pavković | Večernji list BiH

Međutim, ima stvari na koje pandemija nije utjecala, pa je tako Fikret Abdić ponovno izabran za načelnika Velike Kladuše. To što je najstariji načelnik neke lokalne zajednice u BiH i što je izišao iz pritvora nekoliko dana uoči izbora, a prije toga osuđen za ratni zločin, tek su neke od specifičnosti koje se vezuju uz tu kontroverznu političku figuru.

U fokusu zanimanja javnosti i ovoga su puta bili Srebrenica i Stolac kao nacionalno mješovite općine u kojima se izbori, pa i lokalni, svode na nacionalni popis stanovništva. Srbi i Bošnjaci, odnosno Bošnjaci i Hrvati, borili su se za kontrolu nad ovim dvama gradovima. Slično je i s nekim općinama u središnjoj Bosni gdje su Hrvati uspjeli vratiti načelničke pozicije i tako pokazati da, unatoč demografskom osipanju, predstavljaju relevantan politički čimbenik na prostoru koji je u ratu preživio golema ljudska i materijalna razaranja.

Osim toga, iz pozicije Hrvata ovi su izbori, kao i svi dosadašnji, bili vrlo predvidivi i dosadni. Neravnopravan ustavni i izborni položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda motivirao ih je da se i ovoga puta suzdrže od bilo kakve ozbiljne pluralizacije i glasaju za HDZ BiH. Sve dok se izborno zakonodavstvo ne reformira i ne zajamči Hrvatima da će sami birati svoje predstavnike, oni će na izborima, bili lokalni ili opći, glasati dominantno za jednu političku opciju i izbjeći rasipanje glasova. Tako je HDZ BiH i ovoga puta pobijedio u dvadesetak općina i gradova, odnosno u svim općinama gdje je to po strukturi pučanstva bilo moguće. Izuzetak su tek Rama, Tomislavgrad i Odžak, ali i tamo su pobijedile hrvatske nacionalne stranke koje su nastale iz HDZ-a i vode istu nacionalnu politiku kao i stožerna stranka.

Na bošnjačkoj i srpskoj političkoj sceni na ovim su se izborima dogodile istinske tektonske promjene koje nisu baš neočekivane. Dominacija SNSD-a Milorada Dodika u Republici Srpskoj nije prekinuta, ali ni on sam nije mogao skriti razočarenje gubitkom Banje Luke. Najveći grad i administrativno sjedište entiteta RS osvojio je mladi oporbenjak Draško Stanivuković, koji se etablirao kroz aktivnu potporu pokretu “Pravda za Davida”, a vezano za nerazjašnjenu smrt banjolučkog mladića Davida Dragičevića. Dodik je morao priznati poraz i u još jednom velikom gradu – Bijeljini. Tamo mu nije pomoglo ni savezništvo s otpadnicima iz SDS-a. Pobijedila ga je ujedinjena oporba. U većini drugih općina i gradova u RS-u Dodik je zadržao vlast, ali primjeri Banje Luke i Bijeljine pokazuju da je i on politički ranjiv. Možda ponajviše od onih (stranaca) koji su ga nekad i stvorili, a danas, kako bi ga srušili, ti isti instaliraju nove snage.

Nad svojom pozicijom u nedjelju navečer zamislio se i Bakir Izetbegović, čiji je SDA do nogu potučen u sarajevskim općinama koje za bošnjačku politiku imaju najveću težinu. Izvjesno je da će novi gradonačelnik glavnog grada BiH biti iz ujedinjene oporbe koju čine disidenti iz SDA i lijevi blok SDP - Naša stranka. Poraz je bio tako težak da ga je Izetbegović već nekoliko sati nakon zatvaranja birališta morao priznati. Ostao je SDA bez gradonačelničke pozicije i u drugim velikim gradovima - Tuzli, Zenici, Bihaću. A nije mu ni neka utjeha što tamo ni dosad nije bio na vlasti. To što je pojedinačno i dalje vodeća stranka među Bošnjacima za SDA ostavlja nadu da se može oporaviti do parlamentarnih izbora za dvije godine.

Kako će tamo proći, ovisi i o tome što će uraditi na državnoj i entitetskoj razini do sljedećih izbora. Politika svađa i opstrukcija možda i može donijeti poneki izborni bod, ali mnogo je vjerojatnije da bi birači iz svih triju naroda bolje honorirali dogovore i kompromise koji bi BiH učinili funkcionalnijom, ekonomski naprednijom i, svakako, državom koja je bliže članstvu u Europskoj uniji. Biračima treba perspektiva, a nje u BiH već dugo nema na vidiku.

Lokalni izbori ipak još nisu gotovi. Nakon 12 godina održavaju se potkraj godine (20. 12.) u Mostaru. HDZ BiH kao apsolutni pobjednik kod Hrvata mora izvući pouku da su nacionalne stranke na ovim izborima izgubile velike gradove. Ono što je Sarajevo Bošnjacima, Banja Luka Srbima, Mostar je Hrvatima. A mnogo je onih koji Hrvatima žele oteti “stolni grad”. Već su počele pripreme za “bitku svih bitaka”. I u gradu na Neretve i u Bosni i Hercegovini, ali i izvan te države.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com