Neposredno prije, ali i na samu 25. obljetnicu potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma za mir, u Bosni i Hercegovini održava se nekoliko međunarodnih konferencija kojima je glavni cilj privući pozornost kako bi se pokušalo inicirati promjene ovoga dokumenta ili pak njegova dorada.
Probošnjački lobisti bili su daleko uspješniji pa su u značajnoj mjeri moderirali raspravu i poruke pred Vanjskopolitičkim odborom američkog Kongresa na kojoj su upućene poruke o potrebi izmjena Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno njegova ključnog aneksa Ustava kako bi se osigurala vlast “većine”, piše Večernji list BiH.
Dodikov oštar odgovor
Ova rasprava imala je radni naslov preporuka budućoj administraciji Joe Bidena, pobjednika američkih predsjedničkih izbora. “Takva BiH neće se temeljiti na etničkoj podjeli moći, već na većini građana koji biraju svoje predstavnike. Županije i entiteti, kao i etnički veto i ograničenja, nestat će. Amerikanci i Europljani trebali bi pozdraviti mogućnost novoga građanskog ustava. Nitko izvan Bosne i Hercegovine ne može reformirati njezin Ustav. Potreban je narodni pokret. Sjedinjene Države, zajedno s Europljanima, trebaju zaštititi taj narodni pokret od represije, dok lišavaju entitete financijskih sredstava i preusmjeravaju ih na središnju vladu i općine”, rekao je sveučilišni profesor Daniel Serwer sa Sveučilišta John Hopkins.
U raspravi je sudjelovala i bivša američka državna tajnica Madeline Albright koja je pak istaknula kako SAD mora zajedno s EU-om dizajnirati svoju politiku prema Balkanu. Identičnu poruku da su u BiH potrebne ustavne promjene uputio je i Janusz Bugajski. Očekivano, nakon istupa stigla su žestoka reagiranja iz Bosne i Hercegovine, a među najglasnijima bio je predsjedatelj bh.
Predsjedništva Milorad Dodik koji je, očekivano, branio tekovine Daytonskog sporazuma. Istodobno je upozorio da bi svako jednostrano mijenjanje Daytonskog sporazuma vodilo sukobima. Zbog sugovornika koji zagovaraju identična stajališta, bošnjačkim političarima rasprava u Washingtonu bila je jednostrano intonirana, kao što se očekuje i od konferencije koja će se održati 14. prosinca na dan potpisivanja sporazuma u Parizu, a kojoj je na čelu bošnjačka aktivistica Majda Ruge koja je angažirana u Europskome vijeću za vanjske poslove. Ruge je iznimno bliska s radikalnim bošnjačkim aktivistom i propalim političarom Reufom Bajrovićem, a supruga je Borisa Rugea koji je bio predstojnik Ureda Christana Schwartza Schillinga.
Pristrane analize
Koliko je pak sama Majda Ruge jednostrana, govori i podatak kako je na raspravi balkanske skupine u organizaciji američkog SAIS-a otvoreno tvrdila kako Bošnjaka nema na vodećim dužnostima u zemlji, o čemu ju je čak ispravio i sam Bajrović kazavši kako to nije istina. Njezina posljednja, krajnje jednostrana analiza o problemima BiH, svodi se na paraobavještajne pamflete kako su u BiH glavni problem srpski i hrvatski lider Milorad Dodik i Dragan Čović zašto je zemlja u paralizi. Ona je upravo na čelu konferencije o Daytonu koja je čak i po pozivima isključivo namijenjena “probosanskim” političarima bez ijednog predstavnika Hrvata ili Srba, a obratit će se i bivši predsjednik Bill Clinton.
