Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH dijeli sudbinu nejasnoga odnosa “većine” koja se sastavlja od točke do točke dnevnoga reda. Posljednja odluka o izglasavanju (ne)povjerenja Vijeću ministara ovisila je o ponašanju zastupnika SDA koji se povremeno ponašaju kao vlast, ali i oporba.
Predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto našla se na njihovu udaru zbog ustavne apelacije o Sudu BiH.
Piše: Zoran Krešić | Večernji list BiH
Što je bila motivacija za vašu ustavnu apelaciju koja se tiče drugostupanjske nadležnosti Suda BiH?
Sudbena vlast, kao jamac vladavine prava, jedna je od triju stupova vlasti svake demokratske države, stoga i ključan preduvjet za vladavinu prava nesumnjivo je neovisnost sudbene vlasti. Sudbenu vlast u BiH vrše sudovi na principu dvostupnosti, a organizirani su kao osnovni (općinski), županijski (okružni) i vrhovni sudovi, s tim da je Sud BiH specifičan sud koji predstavlja izuzetak od ovoga sustava vlasti. Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjel Suda i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti jer nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud, već samo jedan odjel. Također, Zakonom o Sudu BiH propisano je da je predsjednik Suda, između ostalog, odgovoran za imenovanje sudaca u različite odjele i vijeća, odnosno raspodjela koju vrši predsjednik Suda bez jasno propisanih i određenih kriterija otvara pitanje neovisnosti i nepristranosti sudaca. Upravo tim selektivnim pristupom Suda BiH te uzimanjem predmeta iz nadležnosti drugih sudova, kao i postojećom organizacijom Suda BiH, gdje se na istom sudu rješava i u prvom i u drugom stupnju, što je u izravnoj suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, narušeni su svi priznati međunarodni standardi neovisnosti i nepristranosti sudova, osobito oni koji su za Bosnu i Hercegovinu kao članicu Vijeća Europe obvezujući, što je dovoljna motivacija da sporne odredbe Zakona o Sudu BiH preispita Ustavni sud.
Iz SDA i dijela bošnjačke javnosti mogle su se čuti optužbe kako ćete zapravo ovim potezom zaustaviti izricanje pravomoćnih presuda za ratne zločine, terorizam... Kako to komentirate?
Zapravo, takav način reakcije nekoga tko se stalno stavlja u ulogu države, Ustava i zakona, pa evo sada i u ulogu Ustavnog suda, ne čudi me. Nije to prvi put da predstavnici bošnjačke politike i javnosti vrše pritiske na pravosudne institucije. Sjetite se samo pritiska na rad glavne tužiteljice, pa samim time i Tužiteljstva BiH kao institucije, od istih tih koji se upravo sada iznošenjem raznih optužbi zapravo miješaju u rad Ustavnog suda BiH. Ostavimo Ustavnom sudu BiH da cijeni je li nešto u skladu s Ustavom ili ne, jer je to i njegova funkcija. Jedino demokratskim i odgovornim ponašanjem možemo pokazati da je vladavina prava iznad svih, a sve ostalo je izravno miješanje u rad pravosudnih institucija.
Je li vaša inicijativa na tragu očekivanja Europske unije, koja je kao jednu od najvažnijih reformi navela upravo reformu pravosudnog sustava te je čak predlagano ustrojavanje Vrhovnog suda BiH?
Prije svega, ovdje je važno napomenuti da Ustav BiH ne poznaje pravosuđe na državnoj razini. Sve zakone iz ove oblasti (Zakon o VSTV-u, Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužiteljstvu BiH) kreirala je međunarodna zajednica u BiH i prošli su redovitu parlamentarnu proceduru, a da nitko od nazočnih u institucijama, tijelima uprave i vlasti, kao što je i Parlamentarna skupština BiH, nije imao nikakvu priliku, a rekla bih ni pravo, predložiti drukčije rješenje ili iskazati svoj stav. Brzo se uvidjelo da takav način uspostave i funkcioniranja pravosudnih institucija nije dao učinka, da je doveo u situaciju pravosuđe kojim danas nitko ne može biti zadovoljan, pa čak ni oni koji su nositelji pravosudnih funkcija, te da ni najveći optimisti ne mogu zanijekati činjenicu da postoji ogromno nepovjerenje u pravosudne institucije u BiH. Za onoga koji se istinski zalaže za uspostavu neovisnog, učinkovitog, profesionalnog i apolitičnog pravosuđa, pravosuđa koje će raditi u skladu s Ustavom, zakonom i moralom, ova inicijativa svakako je korak k tome.
Propala je inicijativa oporbe da na posljednjem glasanju u Zastupničkom domu Parlamenta BiH smijeni Vijeće ministara. Kako ocjenjujete te pokušaje?
Nažalost, u Parlamentarnoj skupštini BiH, a napose u Zastupničkom domu, imamo “poplavu” raznoraznih inicijativa jednog broja zastupnika koje su utemeljene jedino na populizmu. Parlamentarna skupština BiH zakonodavno je tijelo čije su nadležnosti precizno definirane Ustavom BiH, a rad reguliran poslovnikom Zastupničkog doma i poslovnikom Doma naroda. Stoga, ako ste kao predlagač inicijative svjesni da ona u konačnici ne može proći, onda je predlaganje takvih inicijativa ništa drugo nego populizam. Vjerujem da kod svakog odgovornog zastupnika i ozbiljne političke opcije postoji i odgovornost prema onima koji su ih birali. Zapravo je cilj određenih inicijativa samo da se govori o njima i daje medijski prostor predlagačima, zato se i pokušava inicijative što dulje održati u proceduri korištenjem raznih poslovničkih mehanizama.
SDA se predomišljao glede potpore smjeni Vijeća ministara. Zašto se ta stranka tako ponaša?
S pozicije nekoga tko obnaša dužnost člana Kolegija u Zastupničkom domu PS BiH, mogu reći da parlamentarna većina funkcionira ovisno o sjednici, odnosno od točke do točke dnevnoga reda. Prilikom takvog funkcioniranja parlamentarne većine najčešće su “jezičac na vagi” upravo zastupnici Stranke demokratske akcije. Smatram kako takav način funkcioniranja nije dobar jer to u konačnici samo šteti Bosni i Hercegovini kao demokratskoj državi triju konstitutivnih naroda i drugih koji u njoj žive. Biti dio vladajuće većine, što SDA svakako jest, a kritizirati sve odluke i procese kao da ste dio oporbe, to jednostavno ne ide. Ne možete postaviti svoje ljude na ključne pozicije odlučivanja i onda ne preuzeti odgovornost za donošenje odluka. Neobično je kako neki ne shvaćaju da ne možete biti dio vlasti i oporbe u isto vrijeme, ne možete na hodniku PS BiH pred kamerama govoriti kako treba smijeniti Vijeće ministara BiH jer loše radi, a onda ga podržati na sjednici Zastupničkog doma PS BiH i hvaliti svoje ministre koji sjede u tom istom Vijeću ministara BiH.
Jeste li zadovoljni radom vodećih državnih institucija, napose u pogledu približavanja Europskoj uniji?
Upravo nepostojanje parlamentarne većine koja ne funkcionira na programskoj osnovi, gdje se ne poštuju ustavne i zakonske procedure, gdje imate nekakvo preslagivanje u kojem ne znate tko je vlast, a tko oporba, svakako pridonosi stvaranju problema kako u funkcioniranju zakonodavne tako i izvršne vlasti. Što se tiče Hrvatske demokratske zajednice BiH, mi imamo jasan stav i ciljeve, a to je odgovorno funkcioniranje vlasti i parlamentarne većine zasnovane na programskoj osnovi jer jedino takav način funkcioniranja može dati rezultate i biti odgovoran pristup sa svim onim što je nadležnost kako zakonodavne tako i izvršne vlasti. Činjenica je da naše približavanje Europskoj uniji ide sporo i trebamo poduzeti odlučnije korake koji će ubrzati ovaj proces. Smatram značajnim naglasiti da nam se postizanjem kandidacijskog statusa otvaraju brojne mogućnosti prijavljivanja s projektima prema fondovima EU. Konačano ispunjenje cilja je naše članstvo u EU koje zahtijeva od BiH da bude demokratska država vladavine prava i Hrvata, i Bošnjaka, i Srba, što možda nekima i ne odgovara u ovom trenutku pa se deklarativno zalažu za europsku BiH dok zapravo zagovaraju unitarnu državu jednog naroda.
Najavljuje se dolazak novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Kako to komentirate, a napose kampanju koja se vodi protiv njega u Sarajevu?
Nekakve špekulacije i medijska najavljivanja ne bih komentirala. Mogu samo reći da je institucija visokog predstavnika u BiH definirana aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma te da preporuke Europskog parlamenta i Europske komisije jasno ističu kako BiH ne može postati punopravna članica EU-a dok postoji institucija OHR-a. Također, poteze i ulogu visokog predstavnika u BiH cijenit će i vrednovati povijest, a rezultate djelovanja OHR-a svakodnevno osjećamo na svojoj koži kao državljani BiH. Nedavni primjer izbora u Mostaru razotkrio je sav jad djelovanja trenutačnog nelegalno izabranog SIP-a koji su omogućili izborne manipulacije u Mostaru i koji i mjesec dana nakon izbora broje glasove dok im se ne poklopi računica po volji jedne političke stranke i naroda dok o svemu ovome OHR šuti. Pametnome dosta.
Mostarski izbori kompromitirani su brojnim dokazima o prijevarama. Zašto se SIP ponaša na ovakav način i progledava kroz prste grubom kršenju propisa i zakona?
S obzirom na to da je većina članova aktualnog saziva Središnjeg izbornog povjerenstva BiH izabrana na nezakonit način, mimo svih kriterija za izbor članova SIP-a, te da je na takav način narušena vjerodostojnost institucije na kojoj počiva demokratski sustav, zapravo me takvo ponašanje SIP-a ne čudi. Ne samo da ovakvo Središnje izborno povjerenstvo, kako kažete, progledava kroz prste nego izravno sudjeluje u kršenju pozitivnih zakonskih propisa. SIP je zapravo gaseći demokraciju u Mostaru ispunio ulogu koju su mu namijenili njegovi nalogodavci i politički mentori te je ovo samo uvod u opće izbore 2022. kada se, preko ove institucije, sprema konačan obračun sa svim protivnicima unitarne bošnjačke BiH. Nažalost, sve ovo se događa uz šutnju ostalih međunarodnih institucija zaduženih za uspostavljanje demokratske BiH.
Očekujete li da bi se u ovoj godini mogao postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona na čemu inzistira EU, ali i SAD?
Izmjene Izbornog zakona BiH, kojima se u potpunosti provode odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluke Europskog suda za ljudska prava, nužnost je koja se mora i jedino može provesti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH koja je jedina i nadležna za izmjene i dopune Izbornog zakona. Također, s obzirom na to da je sljedeća godina izborna, izmjene Izbornog zakona svakako se moraju provesti u ovoj godini, a na što nas obvezuje i sporazum potpisan u Mostaru.
Zbog čega ste optimistični/pesimistični?
Što se tiče pitanja izmjena Izbornog zakona, ne bih govorila o nekom optimizmu ili pesimizmu, ovo pitanje je jednostavno nužnost u BiH.
Kako doživljavate prijetnje SDA i dijela bošnjačkih stranaka da će “razbiti okove” na izborima 2022. godine te stalno portretiranje Hrvata kao manjine?
Hrvati u BiH su, temeljem Ustava, konstitutivan narod, a ustavno načelo konstitutivnosti naroda zabranjuje bilo kakvu privilegiju ili dominaciju jednog ili dvaju konstitutivnih naroda u strukturama vlasti. Upravo politika koju predvodi SDA na najgrublji mogući način krši temeljno ustavno načelo konstitutivnosti. Ali svima u ovoj državi treba biti jasno da je Bosna i Hercegovina država triju konstitutivnih naroda (Hrvata, Bošnjaka i Srba) i drugih koji u njoj žive i jedino kao takva može i biti. Ono što određeni politički predstavnici ne žele prihvatiti jest da se prava Hrvata, Bošnjaka i Srba u BiH ne mjere njihovom brojnošću, nego su ta prava zajamčena Ustavom. Daljnje narušavanje tih prava i pokušaj proglašavanja Hrvata manjinom u BiH avantura je određenih bošnjačkih političara, koja je potencijalni uvod u katastrofu i kraj BiH kao države.
Često se iz Sarajeva čuje kako nije moguće pronaći zajedničko rješenje za, kolokvijalno rečeno, “Sejdić – Finci” i slučaj “Ljubić”. Je li to tako i što vaša stranka nudi?
Političko Sarajevo nikada nije ni bilo zainteresirano za rješenje, kako kažete, slučaja “Ljubić”, nego su zainteresirani za parcijalna rješenja koja idu u prilog njihovim politikama, tako da su i njihovi dosadašnji prijedlozi izmjena Izbornog zakona bili jednostrani i ultimativni. Upravo rješenja koja izmjenama Izbornog zakona BiH nude HDZ BiH i stranke okupljene unutar Hrvatskog narodnog sabora pokazuju da je upravo takvo rješenje moguće. Rješenja koja smo nudili u potpunosti su u skladu s Ustavom BiH, provode odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava i jedino su takva rješenja u interesu BiH, njezine stabilnosti, sigurnosti i budućnosti. Svi koji tvrde suprotno zapravo rade protiv interesa BiH, njezine stabilnosti, sigurnosti i budućnosti.
