Svakodnevno izvještavanje o broju zaraženih koronavirusom izbacilo je iz fokusa javnosti sve ostale bolesti i bolesnike. Brojimo zaražene, hospitalizirane, oporavljene i preminule od pandemijskog virusa, a pritom u drugom planu ostaju ostale zarazne, ali i nezarazne bolesti. Postavlja se pitanje obolijevaju li djeca, ali i odrasli od zaraznih bolesti koje su ranijih godina bile raširene u BiH, piše Večernji list BiH.
Usporedili smo koje su bolesti harale u prvoj polovini pretpandemijske 2019. godine sa stanjem u prvih šest mjeseci ove godine. U godini prije pandemije u prvih šest mjeseci u Federaciji BiH zabilježena su 28.542 slučaja zaraznih bolesti, od kojih 17.549 otpada na ILI (bolesti slične gripi). Ostale zarazne bolesti bile su uglavnom manje ili više zastupljene. Pa je tako zabilježeno 411 slučajeva šuge, potom 5995 slučajeva vodenih kozica. U prvih šest mjeseci 2019. godine u Federaciji je zabilježeno i 100 slučajeva bruceloze i 20 slučajeva Q-groznice. Registrirana su i 1253 slučaja ospica. Šarlaha je bilo 319 slučajeva.
Ove godine epidemiološka situacija je znatno drukčija. Pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine u Federaciji BiH zabilježeno 54.779 slučajeva zaraznih bolesti, od čega čak 49.367 otpada na COVID-19. Bolesti sličnih gripi, koje su prije pandemije bile vodeća zarazna bolest, ove godine zabilježeno je u 3652 slučaja, dakle pet puta manje nego 2019. godine. Šuge, koja je godinama unatrag harala Bosnom i Hercegovinom, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 140 slučajeva, dakle tri i pol puta manje. Vodenih kozica ove je godine zabilježeno 708 slučajeva, gotovo devet puta manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
Bruceloze, bolesti koja se sa životinja prenosi na ljude, u prvih pola godine zabilježeno je samo 17 slučajeva. Od te bolesti obolijevaju domaće i divlje životinje, a ljudi se mogu zaraziti izravnim kontaktom s oboljelom životinjom, njezinim izlučevinama ili konzumacijom zaraženih proizvoda domaćih životinja, kao što su nepasterizirano ovčje ili kozje mlijeko ili sir dobiven od takvog mlijeka. Vrlo rijetko moguća je i zaraza putem zraka. U čovjeka je bolest rijetka i uglavnom obolijevaju osobe koje rade sa životinjama: stočari ili veterinari. Još zanimljivija je situacija s Q-groznicom, također zoonozom. Naime, oboljelih od ove zarazne bolesti u prvih šest mjeseci ove godine nije bilo. Zanimljiv je pad broja oboljelih upravo kod ovih dviju zaraznih bolesti koje nisu u izravnoj vezi s epidemiološkim mjerama i smanjenjem kontakata među ljudima. Također je zanimljiva situacija s ospicama.
Naime, ove zarazne bolesti u prvih šest mjeseci ove godine nije bilo. Ako usporedimo ovaj podatak s 1253 registrirana slučaja u 2019. godini, vidimo da je pad u najmanju ruku drastičan. Šarlaha je registrirano svega 29 slučajeva, dakle jedanaest puta manje. Spomenimo kako ove godine nisu registrirani ni slučajevi trihineloze. Nadalje, prema podacima iz biltena Federalnog zavoda za javno zdravstvo, iz kojeg smo crpili sve podatke, ove godine nije bilo ni slučajeva meningitisa, kao ni velikog kašlja. Je li uzrok pandemija koronavirusa ili ne, u svakom slučaju, evidentan je ogroman pad ostalih zaraznih bolesti.
