Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine pripremilo je svoj prijedlog izbornih reformi koje je predstavilo tehničkim kako bi se navodno osigurao transparentniji izborni proces, no pri tome je povuklo nekoliko političkih poteza kojima je, međutim, cilj osigurati provedbu plana potpunog slamanja Hrvata, piše Večernji list BiH.
Ova inicijativa pripremljena je u cilju unapređenja izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, a prilikom izrade nacrta ova institucija vodila se tehničkim aspektima Izbornog zakona BiH, ne ulazeći u politička rješenja i potrebe provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, što je zadatak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a što je konstatirao i Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava - ODIHR u svojim neformalnim komentarima na nacrt prijedloga izmjena Izbornoga zakona BiH - stoji u objašnjenju SIP-ova dokumenta objavljenoga na internetskim stranicama. No, najmanje tri pitanja, kao što su model biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, institut izvanrednih izbora te intervencije na način biranja i rada lokalnih izbornih povjerenstava, otvaraju prostor za manipulacije i izborni inženjering koji je očito unaprijed osmišljen unutar probošnjačkih stranaka.
Negiranje odluke Suda
Najvažnije izmjene zapravo se odnose na to da se Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) da u nadležnost nakon svakih izbora određivati raspored izaslanika u federalni Dom naroda iz pojedinih županija. Po SIP-ovoj zamisli, u Izbornom zakonu uopće ne bi trebao stajati precizan raspored izaslanika iz pojedinih županija, što je izbrisano odlukom Ustavnoga suda BiH u presudi Bože Ljubića. Upravo u tome i jest ključni politički prijepor, kao i u rečenici koju je također uklonio Ustavni sud, a glasi da se “svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji”. SIP smatra kako bi precizan raspored mandata za svaku županiju trebao on određivati, a da to pitanje ne bude definirano zakonom. Već sada se sa sigurnošću, s obzirom na nametnuti SIP, može jednostavno zaključiti kakva bi bila odluka nakon sljedećih općih izbora ako se kojim slučajem budu održavali. Posve sigurno bi Središnje izborno povjerenstvo naložilo da se izaslanici za Dom naroda biraju po formuli popisa pučanstva iz 1991. godine te da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakoga od triju konstitutivnih naroda. Čak i unatoč činjenici što se Izbornim zakonom jasno definira kako se raspodjela mandata usklađuje s rezultatima posljednjeg popisa pučanstva. A u slučaju Bosne i Hercegovine, to je onaj popis iz 2013. godine koji se pak ne uklapa u planove probošnjačkih stranaka da Hrvate posve eliminiraju iz vlasti.
Prevaga u Zenici
Naime, ključna vaga nalazi se u nekoliko županija iz kojih su Hrvati prognani te je danas jako reduciran njihov broj. Upravo bi se na taj način manipulacijama pronašli bošnjački Hrvati kako bi popunili kvotu od 6 zastupnika u Domu naroda, što je dovoljno da se bez Hrvata može izabrati predsjednik Federacije BiH, a zatim i Vlada ovoga entiteta.
Bošnjačke stranke nisu se libile pri tome kandidirati i izabrati Bošnjake koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati, poput Edima Fejzića iz Goražda ili Anela Šahinovića iz Unsko-sanske županije. Upravo bošnjačka politika očekuje da se u slučaju nedogovora “SIP opremi” ovlastima da sam tumači Ustav Federacije BiH i nepostojeće odredbe Izbornog zakona kako bi “legalno” omogućio provedbu plana dominacije Bošnjaka nad Hrvatima.
Sporna je i odredba po kojoj bi se uveo institut izvanrednih izbora, gdje bi se, “sukladno Ustavu” omogućilo SIP-u raspisivati izbore nakon što se ospori rad određenoga tijela zakonodavne vlasti. To također omogućava velike zloporabe koje se ne bi mogle kontrolirati kroz redoviti sustav podjele vlasti, nego bi upravo sve ovisilo o procjenama u Središnjem izbornom povjerenstvu, a koje se nalazi pod apsolutnim političkim nadzorom bošnjačkih stranaka te njihovih pričuvnih partnera iz Republike Srpske okupljenih oko oporbene koalicije SDS-a i PDP-a. U prijedlogu dokumenta izmjena Izbornoga zakona SIP za sebe traži i povećanje uloge oko načina biranja lokalnih izbornih povjerenstava (LIP).
Naime, SIP bi mogao intervenirati i imenovati posebne članove lokalnih povjerenstava, čime bi posve narušio autonomiju izbornog procesa.
