Dom naroda Parlamenta BiH je većinom glasova osporio legitimitet Središnjem izbornom povjerenstvu koje je, po tvrdnjama vodeće hrvatske i srpske stranke imenovano nezakonito i oko čega se još uvijek vodi sudski spor, piše Večernji list BiH.
Naime, na jučerašnjoj sjednici sa šest glasova "za" i četiri "protiv" prihvaćen je zaključak koji je predložila izaslanica u državnome Domu naroda Lidija Bradara, koja je i predsjednica Kluba Hrvata u tom gornjem državnom Domu Parlamentarne skupštine.
Drugi krug glasovanja
- SIP BiH nije zakonodavno tijelo niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo nije izabrano i imenovano u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi Središnjeg izbornog povjerenstva izaberu i imenuju na osnovi javnog natječaja u skladu s procedurama propisanima Izbornim zakonom BiH - stoji u zaključku koji je dobio potporu većine u Domu naroda. Ovaj zaključak, međutim, nije bio usvojen prošle godine u prvom krugu glasovanja jer je tada nedostajala entitetska većina Bošnjaka. No, u drugome krugu glasovanja četiri hrvatska izaslanika uz entitetsku većinu iz Republike Srpske bila su dovoljna za prihvaćanje ovoga zaključka. Protiv su bošnjački izaslanici. Iako formalno državni Dom naroda ne odlučuje o biranju članova Središnjeg izbornog povjerenstva, ova poruka je politički iznimno značajna. Posebno u kontekstu održavanja sljedećih izbora gdje su dva od tri najvažnija politička "igrača" koji imaju najveći legitimitet kod dvaju naroda osporila rad problematičnog sastava SIP-a. No, tako to ne vidi čelnik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović. On je odbacio mogućnost promjene sastava članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Protiv su bili bošnjački zatupnici, a čelnik SDA kazao je kako HDZ i SNSD mogu tražiti da o svemu odlučuje sud, a bez toga se sastav SIP-a neće mijenjati. To zapravo jasno sugerira kako je SIP izabran sukladno planu kako ga je osmislila upravo ova vodeća bošnjačka stranka. Zanimljivo je primijetiti kako još uvijek pred Sudom Bosne i Hercegovine nije riješena žalba koju su uputili, kako tvrde, nezakonito razriješeni Branko Petrić i Novak Božičković. Umjesto raspisivanja natječaja, na mjesta ove dvojice dužnosnika imenovani su Jovan Kalaba i Vanja Bjelica Prutina. Njih dvoje izabrani su tek glasovanjem u Zastupničkome domu bez provedenoga natječaja. Istodobno nakon odlaska u mirovinu Stjepana Mikića na identičan način kroz glasovanje u Zastupničkom domu uguran je Željko Bakalar, nekadašnji savjetnik Željka Komšića. Ovako prijeporno izabran sastav SIP-a se u nekoliko poteza pokazao kao političko sredstvo pritiska oko izmjene Izbornoga zakona. Čak je trenutačni predsjedatelj SIP-a Bakalar stao na stranu bošnjačkih stranaka da se izbori mogu organizirati i provesti. On jednako govori kao i zagovornici tzv. ''probosanskih'' stranaka koji u javnosti plasiraju da je odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Dr. Božo Ljubić" provedena u cijelosti. Iako svatko ima pravo na mišljenje, ovakvi stavovi tzv. probosanskih snaga nisu ništa drugo nego obmanjivanje javnosti.
Tadićevo objašnjenje
Sudac Ustavnog suda BiH Mato Tadić u nedavnom je intervjuu naglasio: - Ustavni sud utvrdio je pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje nisu u skladu s Ustavom, ali suštinski, ono obrazloženje, to očito svi preskaču. Ono što je u obrazloženju rečeno oko legitimnog predstavljanja, to se tumači na neki drugi način - rekao je on. To bošnjačke stranke preskaču jer je Ustavni sud jasno naglasio da načelo konstitutivnosti može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od triju konstitutivnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine upućuje da kriteriji za izbor izaslanika u Domu naroda moraju biti što precizniji koji će dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od triju konstitutivnih naroda.
