Vlasti u BiH nisu se uspjele izboriti s velikim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine prijevremeno ubija tisuće ljudi i škodi zdravlju tisuća drugih, navodi organizacija "Human Rights Watch" u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka za zdravlje ljudi u BiH, objavili su mediji.
Najgore tijekom zime
Oslanjanje države na ugljen i drva u svrhu grijanja, kao i ugljen za proizvodnju električne energije svrstava gradove u BiH među najzagađenije u svijetu tijekom zimskih mjeseci. Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka. - Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugljen u BiH ubija tisuće ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo kako bi se suočile s problemom ili čak upozorile ljude na rizik za njihovo zdravlje - rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u Human Rights Watchu. Dodao je kako nema vremena i da se žurno mora početi s promjenama s obzirom na to da sezona zagađenja zraka počinje za samo nekoliko mjeseci. Tijekom zimskih mjeseci razine sitnih čestica, dušikova dioksida, sumporova dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovito premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su sigurne za ljudsko zdravlje. Procjenjuje se kako 3300 ljudi u BiH prijevremeno umre zbog izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je 9 posto svih smrtnih slučajeva prema Svjetskoj banci. Tisuće drugih žive s respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca. BiH proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa ugljena kojega ima u izobilju diljem zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugljen. Loša izolacija zgrada i korištenje ugljena, drva i drugih biljnih tvari za grijanje doprinosi zagađenju. A zimsko zagađenje zraka pogoršano je inverzijom zraka sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama, a gdje se nalaze mnogi gradovi. Zastarjela i zagađujuća vozila također doprinose da zrak bude smrtonosan za ljude u zimskom razdoblju, prenosi federalna.ba.
Obnovljivi izvori energije
Brži pomak prema obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila te široko rasprostranjeno usvajanje učinkovitijih rješenja za grijanje domova može istodobno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obveze zemlje o emisijama u skladu s Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju Europskoj uniji. Iako je energetska sigurnost važna, Vlada Federacije BiH treba žurno razmotriti opravdanost odluke da se produlji vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj te, umjesto toga, ubrza prelazak na čistu energiju, navodi se u analizi. Rudnici ugljena i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u inače ekonomski nepovoljnim područjima. Zemlja je u financijskim poteškoćama, a mnogi mladi žive i rade u Europskoj uniji.
Ako zemlja prihvati mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju s dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključne je važnosti uvjeriti ljude u regijama gdje je industrija proizvodnje ugljena jako bitna da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti. Europska unija trebala bi nastaviti s mehanizmom prilagođavanja i pružiti daljnju potporu razvoju obnovljivih izvora energije, posebice solarne energije i vjetra, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote, kako u BiH tako i u Europskoj uniji.
Stručnjaci navode kako bi trebalo razmotriti pružanje potpore daljnjem razvoju plinske infrastrukture u BiH, dijelom zbog klimatskih utjecaja, te bi trebalo pomoći BiH poboljšati izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora, navodi se u analizi Human Rights Watcha s posebnim osvrtom na BiH, prenosi federalna.ba.
