Građani naše države sve više koriste antidepresive ili drugu suportivnu terapiju u pokušaju da se nose s izazovnim socioekonomskim prilikama koje pogađaju cijeli svijet, a posebno Bosnu i Hercegovinu, koja ima rekordnu inflaciju.
Prema podacima državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva, u prošloj godini uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 milijuna maraka.
Službeni podaci
Socijalna izolacija, u kombinaciji s ozračjem konstantnog straha i strepnje koju je prouzročila pandemija COVID-19, a potom i ekonomska kriza uzeli su danak kada je u pitanju mentalno zdravlje građana. Godine zabrana, dezinformacija i teorija zavjere, ekonomske neizvjesnosti i strepnje za budućnost dovele su do nove pandemije - depresivnosti i anksioznosti. Broj slučajeva anksioznih i depresivnih poremećaja nesumnjivo je porastao među bh. stanovništvom, a time i korištenje antidepresiva i anksiolitika, lijekova za smirenje. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je Bosna i Hercegovina prvi put primijenila pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene lijekova, više za oko 14 posto. Na pitanje koje su se tablete i antidepresivi najviše tražili, tj. izdavali na recepte, iz Agencije su odgovorili kako su u prošloj godini iz skupine antidepresiva financijski najveći udio imali escitalopram, sertralin i paroksetin. Ujedno, iz skupine anksiolitika najveći promet imao je bromazepam, a iz skupine hipnotika i sedativa zolpidem.
Uzroci i posljedice
- Još na početku pandemije COVID-19 uočen je negativan utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući samoubilačko ponašanje, s očekivanjem da će taj utjecaj biti prisutan dulje vrijeme i da će dosegnuti vrhunac kasnije od stvarne pandemije - kazao je za Fenu specijalist neuropsihijatrije Osman Sinanović. Posljednjih mjeseci zabilježen je veći broj samoubojstava. Sve češće bh. građani podižu ruku na sebe. Posebno zabrinjava što su nerijetko u pitanju mlade osobe. Imamo li povećanu stopu samoubojstava, teško je, Sinanović kaže, reći bez sigurnih statističkih podataka tijekom nekog razdoblja, npr. nekoliko godina prije i tijekom COVID-19 pandemije koja još traje. - Znanstvene i stručne studije inače pokazuju da je pandemija COVID-19 povezana s uznemirenošću, anksioznošću, depresijom i nesanicom u općoj populaciji. Psihijatrijska stanja, uključujući poremećaje raspoloženja, anksioznosti, spavanja, kao i upotreba droga povezani su sa samoubilačkim ponašanjem - naglasio je. Profesor Sinanović naglašava kako studije u SAD-u sugeriraju da više od 90 posto žrtava samoubojstva ima psihijatrijski poremećaj. Na kraju je dodao kako je depresija glavni čimbenik rizika za samoubojstvo, što čini do 60 posto smrtnih slučajeva od samoubojstava. Na sve veći stres kod građana izazvan socioekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva nedavno je upozorio i prof. dr. sc. Dragan Babić, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja koja su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje gotovo svih ljudi.
