Unatoč činjenici da je politički unitarizam razlog zbog kojega Hrvati u Bosni i Hercegovini prakticiraju jedinstven nastup na izborima u okviru borbe za strateški važne pozicije na državnoj i entitetskim razinama vlasti, politički pluralizam u Hrvata itekako je živ, a posebice je vidljiv kada govorimo o županijskim i lokalnim razinama vlasti, piše Večernji list BiH.
Podatak kako je u hrvatskom političkom korpusu u posljednja dva izborna ciklusa na izbore izašlo više od 20 stranaka zasigurno upućuje na zaključak kako nemaju utemeljenja u stvarnosti ocjene o tobožnjem izostanku pluralizma. Naravno, hrvatski narod je svjestan važnosti nacionalnih interesa i potrebe ujedinjenja kroz Hrvatski narodni sabor, ali i potrebe zajedničkog nastupa u pojedinim, nacionalno mješovitim, jedinicama lokalne samouprave. Ipak, unatoč broju političkih opcija, politička volja Hrvata vidljiva je kroz potporu manjem broju stranaka - članicama HNS-a.
Kandidatske liste
Na općim izborima održanima u listopadu 2022. godine bilo je ovjereno ukupno 90 političkih stranaka, a uvidim u njihov popis može se utvrditi broj onih s hrvatskim predznakom, odnosno onih kojima je ciljana biračka skupina unutar hrvatskog glasačkog tijela, a ne nose nužno hrvatski predznak. Analizom se može utvrditi kako je riječ o 17 političkih stranaka koje su nastupale na općim izborima, a najveći broj njih, razumljivo, imao je kandidatske liste za županijske skupštine. Hercegbosanska, Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska i Posavska županija su županije u kojima, velikim dijelom zahvaljujući nacionalnoj strukturi stanovništva, postoji prostor za izražen politički pluralizam, a koji se dokazuje iz ciklusa u ciklus kao realnost u političkom životu Hrvata u BiH.
S druge strane, kada je riječ o nacionalno mješovitim županijama, a poglavito onima u kojima su Hrvati u manjini, realnost je takva da je za bolji rezultat na izborima, kao i ostvarivanje većeg broja mandata u skupštinama, nerijetko potrebna konsolidacija i zbijanje političkih redova, odnosno nastup u okviru Hrvatskog narodnog sabora. Zajednički nastup u okviru koalicija također je nešto što se prakticira i u kontekstu izbora za federalni i državni Parlament iz izbornih jedinica koje obuhvaćaju nacionalno mješovite prostore. Slična praksa potrebna je i u slučaju Republike Srpske, a poglavito kada govorimo o izboru za entitetskog potpredsjednika iz reda hrvatskoga naroda.
Specifičnosti predizbornih kampanja te uopće izbornog procesa na lokalnim razinama pak izviru zapravo iz ustavnih i zakonskih nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave u FBiH, primjerice, spadaju donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj i zapošljavanje, utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje, utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave... Riječ je uglavnom o temama ekonomskog razvoja, što u praksi pretpostavlja izostanak nacionalnih tema.
Specifičnosti BiH
No, Bosna i Hercegovina je specifična zbog činjenice da postoji niz lokalnih samouprava u kojima postoji nacionalno mješovito stanovništvo i zbog čega je u interesu svakog od naroda što bolja i učinkovitija zaštita prava na ravnomjeran gospodarski razvoj područja s predstavnicima toga naroda. U prijevodu, postoji nekoliko lokalnih zajednica gdje je Hrvatima imperativ nastupati zajedno u okviru Hrvatskog narodnog sabora kako bi se izborili za što bolju zastupljenost u općinskim/gradskim vijećima, a poglavito imati zajedničkog kandidata za načelnika/gradonačelnika. Zbog toga je logično da nastup na lokalnim izborima u nacionalno mješovitim općinama, unatoč činjenici da lokalni izbori u fokusu uglavnom imaju gospodarstvo, uvijek nosi dašak nacionalnog, odnosno potrebu za zbijanjem redova i usmjeravanjem na tematiku ravnomjernog lokalnog razvoja.
Kada je riječ o lokalnim izborima održanima 2020. godine, uz navedenih 17 stranaka, u okviru hrvatskog biračkog korpusa nastupalo je još pet političkih opcija koje su bile vezane uz lokalne samouprave - primjer su Čapljina, Livno i Kupres.
Naravno, moguće je da je službeno aktivna još koja politička opcija, međutim, dva posljednja biračka ciklusa jasan su orijentir kada govorimo o testiranju potpore javnosti, odnosno birača.
