Velika nezaposlenost, male plaće, nepoštivanje prava radnika… samo su neki od pokretača masovnog iseljavanja radne snage iz Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Zabrinjavajuće je da BiH svake godine izgubi po jedan grad uglavnom obrazovane i radno sposobne radne snage.
Zapošljavanje
Taj trend će se, prema procjenama stručnjaka, i ove godine nastaviti, a kažu kako ni podaci o brojevima nezaposlenih nisu relevantni.
- Kada završe s poslom, ljudi se prijave na zavod i odu van, a ostanu prijavljeni na zavodu. Ti podaci uopće nisu točni. Znači, treba se detaljno ispitati koliko točno ima nezaposlenih u BiH. Ono što znam je da će ove godine oko 150 tisuća radnika iz cijele Bosne i Hercegovine otići što u Hrvatsku na sezonu što u ostale europske zemlje, a što će predstavljati veliki problem - kazao je za BHRT Dražen Pejaković iz Udruge “Radnički pokret”. U Udruzi poslodavaca FBiH vide nekoliko načina rješavanja problema koji se odnose na nedostatak radne snage. Prvenstveno, kažu, treba ublažiti odlazak radne snage, iscrpiti domaće resurse, a kao posljednje navode uvoz radne snage. - Mislimo da to treba razdvojiti, da se na jednu stranu stave aktivni tražitelji posla, oni koji zaista traže posao, a na drugu stranu oni koji su na zavodu kao nezaposleni da bi eventualno ostvarili neka svoja prava, zdravstveno osiguranje ili neke druge beneficije - kazao je predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović za BHRT.
Prema njegovim riječima, tu je i zapošljavanje studenata koji u FBiH ne mogu raditi, zatim zapošljavanje invalida na slobodnom tržištu rada, a onda i umirovljenika.
- Tek kada iscrpimo sve domaće resurse, onda dolazi zapošljavanje stranaca. To je nešto što je neizbježno, to je nešto što nam već dolazi i što će nam zasigurno doći - istaknuo je Smailbegović za navedeni medij.
I dok brojevi koji prikazuju stanje s nezaposlenima rastu, podatak Agencije za rad i zapošljavanje prikazuje kako je stranih radnika u BiH sve više. Lani je izdano ukupno 3780 važećih radnih dozvola za strane radnike.
Kako su precizirali iz Agencije za rad i zapošljavanje, najviše važećih radnih dozvola izdano je državljanima Turske - 861, od kojih je 401 dozvola za radnike koji rade u Federaciji BiH, 300 dozvola radnicima koji su zaposleni u Republici Srpskoj te 160 dozvola Turcima koji rade u Distriktu Brčko. Državljani Srbije su po broju izdanih dozvola odmah nakon Turaka (661). Hrvatima i Kinezima izdano je po 169 važećih dozvola.
Građevinari, trgovina...
Bh. poslodavci uvozili su radnike za gotovo sve djelatnosti, a kako pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje, najviše radnih dozvola izdano je za radnike u građevinarstvu - 884, u trgovini na veliko i malo - 560, kao i popravku motornih vozila i motocikala, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji - 370, poslovanju nekretninama - 356, prerađivačkoj industriji - 312, dok je 236 radnih dozvola izdano u ostalim uslužnim djelatnostima.
