Ova zemlja drži fokus i na Njemačkoj iz koje dolaze milijarde maraka pomoći i koja je u tehničkoj recesiji.
Recesija u BiH nešto je što se već dulje spominje, no službenog proglašenja ulaska u recesiju nema. A s obzirom na sve negativnije ekonomske parametre, nije isključeno da će se uskoro i službeno biti proglašeno ovo teško ekonomsko stanje, piše Večernji list BiH.
Pad proizvodnje metala
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec pala za 5,5 posto, dok je u usporedbi s lipnjem prošle godine pala za čak 7,6 posto. Razdoblje od šest mjeseci ove godine u odnosu na šest mjeseci prošle donijelo je pad za 5,5 posto. Sve manje proizvodimo hranu, pa je pad tu 4,2 posto, zatim kožu i srodne proizvode, gdje je pad 15,9 posto, pa potom bazne metale, gdje je pad 26,3 posto, te tekstil za čak 37,5 posto. Prateći podatke iz 2008. i 2009., nevjerojatno je koliko je sličnosti u brojkama kada uspoređujemo ove dvije krize, međutim, ova je kudikamo teža realno gledajući i uzimajući u obzir što se sve nakalemilo na aktualnu situaciju, od pandemije, preko rata do inflacije i tako dalje. Da ne bi ispalo da BiH ovisi sama o sebi, potrebno je sagledati i situaciju u svjetskim okvirima jer lako bismo mi s našom recesijom da sve države svijeta, posebice one razvijene, ne drma ova teška ekonomska situacija. U svom tjednom izvješću to je navela i Hrvatska udruga poslodavaca, kao jedna od najrelevantnijih organizacija na ovim prostorima, koja se bavi ekonomskim temama. - S druge strane Atlantika, nakon plitke recesije na prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je njezin nastavak u drugoj polovini godine. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata, kao i rasta eura. Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 400 baznih bodova, njihov dodatni rast uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (teoretski) značajan oporavak izvoza. Kao najveća ekonomija, Njemačka ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina nije izbjegla recesiju. Istodobno, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, osobito za prerađivačku industriju. I dalje je prisutna neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata u nastavku godine. Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci malo je iznad 40 posto. U 2023. HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju ekonomije u euro području i potom prosječni rast od svega 0,5 posto u 2024. godini - naveli su u svom priopćenju.
”Tehnička recesija”
Upravo se recesiju u Njemačkoj najviše gleda s područja Balkana jer mnogo toga vezano je uz najjaču europsku silu. Milijarde maraka iz te zemlje pristižu u BiH. Tamo se koristi termin “tehnička recesija”, međutim, i pticama na grani jasno je da su građani pod jakim udarom rasta cijena hrane, energenata, stanovanja i da su na udaru krize svjetskih razmjera. U Njemačkoj čak i nema naznaka sustavnog oporavka, što je novi ozbiljan problem, a jedini konkretan plan koji vidimo je nastavak usisavanja radne snage jer se novim zakonom predviđa useljenje novih 400 tisuća radnika u Njemačku. Njemačka će i na druge načine tražiti mogućnosti oporavka, a spominje se i preseljenje pogona iz Kine u Europu, a tu bi BiH trebala tražiti svoju priliku i postati “Kina” Europe...
