• Short title article: Javna rasprava

Nakon 14 godina, Federacija će konačno svoje šume zakonski zaštititi.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo je i stavilo na javnu raspravu Zakon o šumama u FBiH, kojim se uređuje očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje i upravljanje, ekonomske i socijalne funkcije, financiranje biološke obnove i unaprjeđivanje šuma, piše Agroklub.ba.

Tako je u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume zabranjeno loženje otvorene vatre. Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika unutar šumskoprivrednog područja nije dozvoljen. Pristup stoke na pašu i pojila kroz šume dozvoljen je samo putem kojeg odredi korisnik šuma i vlasnik privatne šume.

Zabranjeno je i iskorištavanje humusa, gline, treseta, zemlje, pijeska, šljunka i kamena sa površine zemlje kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla i očuvanja biodiverziteta.

U cilju zaštite ugroženih vrsta, nije dozvoljena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje sljedećih vrsta drveća i grmlja: Pančićeve omorike, tise, medvjeđe lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike, zanovijeti, božikovina, lovorolisni likovac, meka veprina, maljavi planiski sleč, žuta košćela, Vebijev badem, hrvatska sibireja, Turinška mukinja, obični negnjil, Blagajev likovac, širokolisna mukinja, Šnajderov hrast, makedonski hrast i sremza kao i drugih vrsta iz Crvene liste ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva.

Zakonom se zabranjuje promet šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu države i one ne mogu biti predmet privatizacije. Također, granice državnih šuma moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima.

Ovim prijedlogom zabranjeno je i krčenje šuma, odnosno trajna promjena namjene šumskog zemljišta, koje se može se dozvoliti, ukoliko je važećim planom prostornog uređenja planirano da se ono koristi za druge namjene.

Za prekršaje u šumama, poput bespravne sječe, ne saniranja posljedica sječe, ne izvršavanja pošumljavanja, odlaganje smeća i drugo, za fizičke osobe predviđene su novčane kazne u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM. Visina kazni za prekršaje koje načine pravne osobe, u zavisnosti od prekršaja, kreću se u rasponu od 10.000 do 50 tisuća maraka.

Kompletan tekst Zakona o šumama u FBiH, dostupan je OVDJE.

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Youtube, TikTok