Ova mjera donesena je nakon što je, doznaje se, utvrđen veliki priljev novca sumnjivog podrijetla iz Republike Srpske u Sloveniju. Slovenske agencije već nekoliko godina prate te aktivnosti...
Ponovno je jedna odluka iz međunarodne zajednice "isprovocirala" domaće aktere pa su ostala blokirana sredstva iz Plana rasta, a ako se nesporazumi nastave do kraja rujna, onda zemlji prijeti ostanak bez cijele predviđene milijarde eura. Najprije je slovenska vlada u četvrtak usvojila prijedlog o zabrani ulaska u zemlju čelniku RS-a Miloradu Dodiku, objavio je njezin potpredsjednik Matej Arčon nakon sjednice. Objasnio je da su razlozi za odluku tajni. Dodao je da se o sličnim sankcijama protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua još nije razgovaralo. No, doznaje se da je vlada prije dva tjedna naložila Ministarstvu vanjskih poslova da dopuni materijal o zabrani ulaska Miloradu Dodiku u Sloveniju, a prošloga tjedna točku nije uvrstila na dnevni red sjednice, danas je potvrdila uvođenje sankcija, piše Večernji list BiH.
Konakovićeve optužbe
Ova mjera donesena je nakon što je, doznaje se, utvrđen veliki priljev novca sumnjivog podrijetla iz Republike Srpske u Sloveniju. Dodaje se kako slovenske agencije već nekoliko godina prate te aktivnosti, što je uključivalo i kupnju vile s bazenom u Portorožu, za što se vjeruje da je povezano s obitelji Dodik. Nova odluka je donesena nakon što se Dodik odbio povući se s mjesta predsjednika Republike Srpske, iako mu je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine službeno oduzelo mandat. Dodik je u međuvremenu najavio organiziranje referenduma kojim bi građani odlučili o prihvaćanju pravomoćne presude Suda BiH kojom je proglašen krivim i osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, ali i odluke SIP-a.
Ova odluka objavljena je tek satak vremena prije danas telefonski zakazane sjednice u 13 sati. Očekivana je bila reakcija Dodikovih ministara. Nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje o tekstu Reformske agende i popisa reformi. Za predloženu točku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana Vijeća ministara BiH nisu glasovala - Srđan Amidžić i Staša Košarac. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković iskoristio je ovaj epilog kako bi pozvao na izbacivanje SNSD-a iz vlasti te ih je nazvao ruskim špijunima.
- Bez obzira na sve to što smo svi učinili kao napor, još jednom ponavljam, nema više nikakvih dvojbi: SNSD, po nalogu Ruske Federacije i nakon sastanka s (Sergejem) Lavrovom i najava dodatne destabilizacije, razara ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, posebno Republike Srpske. Najveći su razlog zašto Srbi iz Bosne i Hercegovine odlaze i nadam se da će to što veći broj ljudi shvatiti - rekao je ministar vanjskih poslova BiH. SNSD-ovce u Vijeću ministara nazvao je "ruskim špijunima koji rade izravno po nalogu Vladimira Putina". No, takvu perspektivu ovog bošnjačkog političara ne dijeli srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ona je izjavila da odluka slovenske vlade o sankcijama čelniku RS-a Miloradu Dodiku ne doprinosi prevladavanju kriza "izazvanih dugogodišnjim neodgovornim stranim intervencionizmom u BiH". "Barem bi zemlje u regiji trebale pokazati mudriji pristup", objavila je Ž. Cvijanović na X nalogu.
Zemlja izolirana
Rok od 30. rujna koji je Europska komisija postavila BiH nakon što joj je prethodno oduzeto više od 100 milijuna eura, čini se teško dohvatljiv. BiH je jedina zemlja u regiji koja nije poslala usklađen Plan reformi u Bruxelles. Susjedi, kao što su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, već su se pomaknuli u procesu europskih integracija. BiH je, nažalost, i dalje "u čekaonici", tražeći pronalazak zajedničkog jezika. Iako su vlasti obećale kandidaturu za infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura, trenutačna politička situacija stavlja cijeli plan na čekanje. Bez dogovora o ključnim zakonima BiH će teško moći koristiti bilo kakva sredstva iz EU-a, uključujući povoljne zajmove za strukturirane reforme.
Propuštanje ove prilike moglo bi imati trajne posljedice na gospodarski razvoj BiH jer investicije u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju ključne su za budućnost. Zbog neostvarivanja temeljnog dogovora uopće nije jasno hoće li BiH biti sposobna ispuniti sve reforme do 2027. godine, kada istječe financijski okvir EU-a. Rokovi su jasni, a politička paraliza prijeti odgoditi – možda i zauvijek – bilo kakve nade za ubrzani razvoj zemlje. Optimistično je vjerovati do izbora 2026.
