Ako se obistini najavljeno, do kraja godine čeka nas referendum, prijevremeni izbori, prosvjedi umirovljenika, službenika, policajaca, nekoliko unutarstranačkih izbora...
Da nije bilo drugostupanjske presude Miloradu Dodiku, kolovoz bi tradicionalno prošao u političkom zatišju. S jeseni se ipak očekuje intenziviranje događaja, tim prije što se BiH nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi. Ako se obistini sve ono što je (za sada) najavljeno, do kraja ove godine čeka nas referendum, prijevremeni izbori, prosvjedi umirovljenika, državnih službenika, policajaca, nekoliko unutarstranačkih izbora... Naravno, sve će to biti korišteno u ranoj predizbornoj kampanji za opće izbore do kojih je ostalo nešto više od godinu dana. Piše Večernji list BiH.
Nestabilnost
Izvjesno je da će sve pobrojeno imati svog traga na stabilnost BiH i unutarnje odnose u zemlji. Referendum o presudi Dodiku i Schmidtovim odlukama, koje za kraj listopada najavljuju vlasti u Republici Srpskoj, sigurno će izazvati mnogo reakcija. Jasno je da referendum nema pravnu snagu, ali njegovi rezultati, u koje nitko ne sumnja, dat će političku argumentaciju Dodiku da nastavi borbu za opstanak na političkoj sceni. Neizvjesno je kako će se raspetljati situacija i s izborom njegova nasljednika jer, unatoč jasnim zakonskim odredbama, Dodik i cijela vlast u RS-u za sada ne prihvaćaju održavanje prijevremenih izbora za entitetskog predsjednika. Središnje izborno povjerenstvo BiH najavilo ih je za kraj studenoga, a Dodik prijeti fizičkom opstrukcijom njihova organiziranja na teritoriju RS-a. Nije jasno ni kakav je stav svih oporbenih stranaka u RS-u prema prijevremenim izborima. Odnosi između oporbenih stranaka vrlo su nestabilni, baš kao i situacija unutar pojedinih stranaka. Draško Stanivuković i njegov PDP vode umjerenu oporbenu politiku prema Dodiku, što nervira njihove dosadašnje partnere, ali i dio članstva samog PDP-a. Tu su mogući određeni unutarnji potresi. Što se tiče SDS-a, tu su potresi već uvelike u tijeku. Stranka je bez predsjednika, a više frakcija bori se za dominaciju nad nekada najvećom srpskom strankom u BiH. Onaj tko pobijedi mogao bi se prometnuti u novog oporbenog lidera. Međutim, upitno je koliko će snage i potpore birača ostati nakon što sve te unutarnje borbe završe. Uglavnom, ovakva razjedinjena srpska oporba samu je sebe diskvalificirala kao ozbiljnog potencijalnog partnera za vlast na državnoj razini. Tako je jasno da ćemo do kraja ovog izbornog mandata, odnosno do jeseni iduće godine, imati tehničku vlast na razini BiH koja će odluke donositi ad hoc, od slučaja do slučaja. Državni proračun teško će biti usvojen, a upravo o tome ovisi hoće li svoja prava na sudu i ulici tražiti više tisuća zaposlenika državnih institucija, uključujući policijske službenike. Entitetske će vlade, pak, morati pronaći odgovor za brojne socijalne i druge izazove. Veća prava i primanja očekuju umirovljenici, a ozbiljan socijalni izazov je i zbrinjavanje rudara koji bi mogli ostati bez posla zbog zatvaranja rudnika. Osim toga, obje entitetske vlade suočit će se s izazovom osiguranja likvidnosti proračuna o kojima ovise gotovo sve socijalne kategorije stanovništva, od ratnih veterana do civilnih invalida. Štrajkovima prijete i nastavnici, liječnici i pravosudni djelatnici. No, to je već briga županijskih vlada.
Što je izgledno
Sigurno je da će svako od ovih pitanja biti korišteno u predizbornoj utakmici. A u njoj neke stranke u FBiH ne znaju ni tko će ih predvoditi. SDP je izbor novog predsjednika odgodio za vrijeme nakon općih izbora. Narod i pravda u procesu je "oživljavanja" stranke na terenu, što bi trebalo rezultirati i kadrovskim promjenama.
Ove jeseni Naša stranka će dobiti novog predsjednika, tvrdi se u demokratskoj unutarstranačkoj utakmici. Dosadašnji predsjednik Edin Forto se povlači, a kao najizglednija nasljednica spominje se Sabina Čudić. Ostale stranke neće birati predsjednike, ali je već počelo unutarnje lobiranje za pozicije na kandidacijskim listama za izbore 2026. I ovo je samo ono što znamo da nas očekuje u mjesecima koji dolaze. Mnogo toga nepredvidivog se događa jer je u političkoj računici u BiH uvijek mnogo nepoznatih varijabli. Jedna od njih je djelovanje međunarodne zajednice koje je danas teže prognozirati nego ikada ranije. Svojim odlukama visoki je predstavnik i do sada pokretao tektonske procese u BiH.
Hoće li i što raditi u skorijoj budućnosti, kakve će poteze povlačiti EU i hoće li se Amerikanci jasnije očitovati o stanju u BiH - pitanja su na koja nema odgovora, a o kojima umnogome može ovisiti i politička jesen i zima.
