Teorija zoologa i biologa s Oxforda je prilično zanimljiva.
Više je potencijalnih scenarija prema kojima bi čovječanstvo jednom moglo nestati - od nuklearnog rata, udara asteroida, radikalnog pogoršanja klime pa to umjetne inteligencije koja bi se mogla okrenuti protiv ljudi i odlučiti počistiti planet od naše vrste. Ako do toga jednom dođe, a nadamo se da neće, pitanje je koje bi biće moglo postati dominantna vrsta na našem planetu. Razmišljanja su različita, a na odgovor će sigurno utjecati i potencijalna kataklizma zbog koje bi ljudi mogli izumrijeti, no ako je vjerovati zoologu i biologu Tim Coulsonu s Oxforda, odgovor je samo jedan - hobotnice.
Više smo puta pisali o visokoj inteligenciji tih morskih bića, a upravo je njihovu inteligenciju, kao i spretnost, znatiželju i sposobnost međusobnog komuniciranja naglasio i ovaj znanstvenik. On kaže kako su hobotnice među najprilagodljivijim i najsnalažljivijim stvorenjima na Zemlji tako da bi, u slučaju nekakve katastrofe, mogle preživjeti i s godinama (naravno, govorimo o milijunima godina) postati dominantna vrsta na našoj planeti. Piše Zimo.
S obzirom na to da mogu rješavati kompleksne probleme, manipulirati objektima pa se čak i kamuflirati s iznimnom preciznošću, Coulson vjeruje kako bi u pravim uvjetima mogli čak evoluirati u vrstu koja bi mogla izgraditi vlastitu civilizaciju. Općenito se smatra kako se životinje, kada se nalaze u okruženju s manje hrane, primorane razviti snažniju inteligenciju kako bi preživjele, a na Metrou kažu kako se upravo u takvim situacijama prepoznaje i inteligencija hobotnica. One tako imaju razvijene kognitivne vještine poput planiranja (npr. mogu razdijeliti kokos orah na pola kako bi se sakrile ispod jedne polovice i odvrnuti čep zatvorene staklenke) i rješavanja problema pronalaska hrane.
S obzirom na to da su se ove životinje već dokazale u izradi i korištenju alata, ovaj znanstvenik vjeruje kako bi one jednog dana mogle loviti na kopnu na sličan način kako ljudi love u moru. One već danas mogu boraviti kratko vrijeme izvan mora, a u budućnosti bi mogle boraviti i puno duže ili bi čak mogle stvoriti posebnu opremu koja će im omogućiti da budu na kopnu jedno duže razdoblje. Naravno, ako bi tako nešto zaista uspjele napraviti, što se sada čini nemogućim, trebat će milijuni (ili deseci milijuna) godina.
Coulson kaže kako su hobotnice, s obzirom na to da živimo u svijetu u kojem dominiraju sisavci, nedovoljno cijenjeni konkurenti, no zahvaljujući njihovim naprednim kognitivnim sposobnostima, korištenju alata te mogućnosti prilagodbe promjenjivim okruženjima, upravo bi one mogle postati sljedeća inteligentna vrsta na našem planetu nakon ljudi.