Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je u srijedu da porast broja novooboljelih u Hrvatskoj nije drugačiji od situacije u ostatku svijeta, ali i da nije samo bitan broj zaraženih, već i to što oko 10 posto hospitaliziranih završi sa smrtnim ishodom.
"Analizirali smo stanje u klinikama među oboljelima. U Klinici za infektivne bolesti, oko 10 posto ljudi koji su dosad bili hospitalizirani, završili su sa smrtnim ishodom. To svi moraju uzeti u obzir, nije samo broj inficiranih glavna komponenta", istaknula je Markotić nakon sastanka Znanstvenog savjeta u Vladi RH, javlja Hina.
Ljeti viši broj zaraženih bio je puno manje opasan nego što je u zimskom razdoblju jer, objasnila je, sada ti viši brojevi rezultiraju s većim brojem ljudi koji imaju teži oblik bolesti, koji moraju završiti u bolnici, a samim time veća je šansa da završe i na respiratorima i sa smrtnim ishodom.
"Nije dobro licitirati o tome kolika je smrtnost dovoljno prihvatljiva ili neprihvatljiva, dakle svaki život je vrijedan i za svaki se isplati boriti", poručila je Markotić.
Vezano za rekordan porast broja novooboljelih, rekla je da je stav Znanstvenog savjeta da to nije neočekivano te da se u Hrvatskoj ne događa ništa drugačije i novo u odnosu na ostatak Europe i svijeta, ali i da treba naći načine kako da se ne dogodi jako visok eksponencijalni rast.
Dodala je da nitko nije za neke prečvrste mjere, stroge lockdowne jer smatraju da to ljudi u ovom trenutku teško psihički podnose te da to ne bi donijelo onaj učinak kao što je bio u prvoj fazi. Dalje će se ići s postepenim mjerama koje mogu pomoći, koje mogu biti prihvatljive za ljude, a Stožer će ih pokušati što bolje iskomunicirati, dodala je.
Naglašava važnost odgovornog ponašanja svih u društvu, uključujući i različite političke opcije i javne osobe, uz upozorenje da kontradiktorne informacije koje nisu bazirane na struci, znanju i iskustvu mogu napraviti štetu za opći zdravstveni sustav i stanje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama.
Markotić je istaknula i nužnost odgovornog ponašanja mladih kako bi se sačuvala rizična populacija.
"Teško je neke stvari objasniti mlađim ljudima koji u većini slučajeva imaju blaži oblik bolesti. Međutim, oni nisu sami na svijetu i nisu u getima gdje su samo mladi, nego se kreću i među drugim ljudima koji imaju puno rizika za oboljeti i završiti u bolnici, s teškim oblikom upale pluća, onda i na respiratoru i s teškim posljedicama", rekla je, dodavši da su nam brojke koje pratimo zadnjih sedam do deset dana zadnje upozorenje.
Moramo se odgovorno ponašati - držati distancu, nositi maske i treba jedno vrijeme stati s visokorizičnim situacijama (javna okupljanja i privatna okupljanja), poručila je.
