Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost globalnim zdravstvenim prioritetom, pokrenuvši novu Komisiju za društvenu povezanost.
Sljedeće tri godine Komisija će se usredotočiti na načine rješavanja “hitne zdravstvene prijetnje” globalne epidemije usamljenosti, osmišljavajući strategije koje će pomoći ljudima da prodube svoje društvene veze.
Njome supredsjedaju izaslanik mladih Afričke unije Chido Mpemba i američki glavni kirurg dr. Vivek Murthy, koji je opširno pisao i govorio o rizicima društvene izolacije.
Murthy je rekao da je to “podcijenjena” prijetnja zdravlju koja je sada postala široko rasprostranjena, piše Ordinacija.hr.
Predugo je usamljenost postojala iza sjene, neviđena i podcijenjena, izazivajući mentalne i fizičke bolesti. Sada imamo priliku to promijeniti, rekao je dr. Murthy.
Ljudi se lako mogu naći na marginama i izolirati se, a to utječe na njihove zdravstvene ishode, upozorila je članica odbora dr. Karen DeSalvo.
Istraživanja pokazuju da je nedostatak određenih vrsta društvenih veza povezan s lošim mentalnim zdravljem i povećava rizik od tjeskobe, depresije i samoubojstva.
Društvena nepovezanost postala je ključni pokretač globale krize mentalnog zdravlja koju vidimo u ovom svijetu. Otprilike milijardu ljudi – 1 od 8 – živi s problemom mentalnog zdravlja, od čega su četvrtina adolescenti, rekao je Murthy.
Usamljenost i društvena izolacija također mogu dovesti do lošeg fizičkog zdravlja. Ljudi koji nemaju društvene veze suočeni su s većim rizikom rane smrti.
Usamljenost i socijalna izolacija dugo se povezuju s lošom imunološkom funkcijom i kardiovaskularnim problemima poput visokog krvnog tlaka, a povećavaju rizik od moždanog udara za 30%.
Također, doprinose kognitivnom padu i povezani su s 50%-tnim porastom demencije. Ljudi koji su izolirani također imaju više nezdravih navika poput pušenja, prekomjernog pijenja i više sjedilačkog načina života.
Utjecaj usamljenosti na zdravlje toliko je dalekosežan da ju je jedna studijausporedila s pušenjem do 15 cigareta dnevno.
Istraživanje je pokazalo da se gotovo 1 od 4 odrasle osobe osjeća vrlo ili prilično usamljeno.
Djeca također nisu imuna. Neka su istraživanja otkrila da se više od polovice djece i adolescenata barem neko vrijeme osjeća usamljeno.
Pandemija Covid-19 možda je pogoršala te osjećaje, pokazuju studije.
Društvena kohezija, povezanost, usamljenost važni su za zdrave ishode za ljude svih dobi, gdje god se nalazili, kaže DeSalvo.
Ona se nada da će nova komisija WHO-a pružiti načine koji će pomoći zdravstvenim sustavima diljem svijeta da razumiju kako bolje riješiti vezu između usamljenosti i loših zdravstvenih ishoda poput bolesti srca.
Također, nada DeSalvo se nada kako će odbor pomoći široj zajednici da se uhvati u koštac s ovim velikim javnozdravstvenim problemom.