Oči čitavog svijeta sa strepnjom promatraju eskalaciju sukoba između Indije i Pakistana – dviju nuklearnih sila, od kojih svaka raspolaže s oko 180 nuklearnih glava.
Napetosti između Indije i Pakistana naglo su eskalirale nakon stravičnog terorističkog napada u Pahalgamu u Jammuu i Kašmiru prošlog mjeseca, u kojem je poginulo 26 ljudi.
Usred ove nestabilne situacije, istraživački rad iz 2019. godine koji su objavili znanstvenici američkog sveučilišta Routledge ponovno privlači veliku pozornost.
Studija je jezivo predvidjela nuklearni sukob između Indije i Pakistana 2025. godine, izazvan terorističkim napadom s velikim brojem žrtava.
Istraživači su teoretizirali da bi veliki teroristički napad – isprva zamišljen kao napad na indijski parlament – izazvao Indiju da mobilizira trupe, što bi potaknulo Pakistan da odgovori istom mjerom.
"Kako napetosti rastu, sukobi i žrtve na objema stranama doveli bi do brze eskalacije. Kao što se dogodilo u siječnju 2002., obje strane mobiliziraju i raspoređuju svoje trupe, izbijaju sukobi i ima mrtvih na objema stranama", opisuju znanstvenici, piše Economic Times. Prenosi Dnevnik.hr.
Prema studiji, nakon što indijske snage počnu napredovati na pakistanski teritorij, pakistanski generali, bojeći se konvencionalnog poraza, pribjegavaju nuklearnom oružju.
1. dan: Pakistan koristi 10 taktičkih nuklearnih oružja (svako snage 5 kilotona) unutar vlastitih granica protiv indijskih tenkova.
2. dan: Pakistan lansira još 15 taktičkih nuklearnih bombi. Kao odgovor, Indija koristi 20 strateških nuklearnih zračnih eksplozija usmjerenih na pakistanske vojne instalacije i nuklearna skladišta.
Te zračne eksplozije uzrokuju goleme požare i oblake dima, slične onima viđenima nakon bombardiranja Hirošime ili požara u potresu u San Franciscu 1906. godine.
Umjesto zaustavljanja rata, indijska eskalacija izaziva smrtonosni treći dan.
Pakistan odgovara s 30 zračnih napada na indijske vojne i pomorske baze te gradske zračne luke, plus još 15 taktičkih napada.
Indija uzvraća nuklearnim napadima na 10 pakistanskih vojnih lokacija u gradovima.
Znanstveni rad opisuje katastrofalnu lančanu reakciju: ljutnju, paniku, nesporazume i krute protokole s obje strane, što dovodi do potpune razmjene nuklearnog oružja.
Tijekom sljedeća tri dana Pakistan koristi cijeli svoj strateški arsenal od 120 nuklearnih oružja ciljajući indijske gradove. Indija odgovara sa 70 nuklearnih zračnih napada, a u rezervi drži ostatak oružja kako bi odvratila Kinu.
Deseci milijuna mrtvih, milijarde pogođenih
Pod pretpostavkom da obje zemlje posjeduju oko 250 komada nuklearnog oružja, istraživači upozoravaju na katastrofalne posljedice:
- od 50 do 125 milijuna trenutnih smrtnih slučajeva, ovisno o oružju
- veliki indijski i pakistanski gradovi bili bi potpuno uništeni ili bi postali nenastanjivi
- kolaps infrastrukture: zdravstvo, promet, energetika i financije bili bi u ruševinama
- razaranje se tu ne bi zaustavilo, klimatski učinci dima i vatrenih oluja utjecali bi na cijeli planet, potencijalno izazivajući glad koja bi mogla pogoditi milijarde.
"Posljedice bi bile goleme i globalnog opsega", zaključeno je u radu.
Istraživanje je otkrilo da bi požari zapaljeni eksplozijom nuklearnog oružja mogli osloboditi od 16 do 36 milijuna tona čađe (crnog ugljika) u dimu koji bi se dizao u gornje slojeve atmosfere i širio svijetom u roku od nekoliko tjedana.
Čađa bi apsorbirala sunčevo zračenje zagrijavajući zrak i potičući brzi uspon dima. Sunčeva svjetlost koja dopire do Zemlje smanjila bi se za 20 do 35 posto, hladeći površinu za 2 do 5 Celzijevih stupnjeva i smanjujući oborine za 15 do 30 posto, s većim regionalnim utjecajima.
Rast vegetacije na kopnu smanjio bi se za 15 do 30 posto, a produktivnost oceana smanjila bi se za 5 do 15 posto. Oporavak od svih tih utjecaja trajao bi više od 10 godina jer bi se dim zadržavao u gornjim slojevima atmosfere.
Masovna glad mogla bi se pojaviti zbog manje sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemljine površine
"Devet zemalja ima nuklearno oružje, ali Pakistan i Indija jedine su koje brzo povećavaju svoje arsenale", rekao je Alan Robock, istaknuti profesor na Odjelu za znanosti o okolišu Sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.
Istraživači kažu da bi oružje 2025. godine moglo imati eksplozivnu snagu od 15 kilotona – što je ekvivalentno 15 000 tona TNT-a, iste veličine kao američka bomba bačena na Hirošimu 1945. – do nekoliko stotina kilotona.
Ako bi Indija upotrijebila 100 strateških oružja, a Pakistan 150, procijenjeno je da bi od izravnih posljedica moglo umrijeti od 50 do 125 milijuna ljudi, a mogući su i dodatni smrtni slučajevi od masovne gladi diljem svijeta.
