Predstavljajući svoju prvu strategiju stvaranja zaliha, izvršno tijelo EU-a u srijedu je reklo da bi države članice također trebale razmotriti hitne zalihe proizvoda za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i mobilnih mostova za upotrebu u sukobima.
Europska unija bi trebala razviti zalihe lijekova, generatora i sirovina kako bi bila bolje pripremljena za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, poručila je Europska komisija. Predstavljajući svoju prvu strategiju stvaranja zaliha, izvršno tijelo EU-a u srijedu je reklo da bi države članice također trebale razmotriti hitne zalihe proizvoda za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i mobilnih mostova za upotrebu u sukobima, piše The Guardian. Prenosi Večernji.hr.
Početkom ove godine europska javnost je pozvana da stvori zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se nosila s vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili većom industrijskom nesrećom. U sklopu strategije pripravnosti EU-a, dužnosnici razrađuju što bi vlade trebale uskladištiti i kako ojačati spremnost za zdravstvenu krizu, poput pandemije, antimikrobne otpornosti, kemijskih, nuklearnih ili bioloških prijetnji. Povjerenica EU-a za upravljanje krizama, Hadja Lahbib rekla je da prijetnje poput vojnih napada i ekstremnih vremenskih uvjeta više nisu daleki rizici. Planovi odražavaju lekcije naučene iz pandemije Covid-19, kada su države članice EU-a žurno nastojale osigurati maske i drugu medicinsku opremu za sebe, ostavljajući nestašice za one kojima je to najpotrebnije.
Također su inspirirani nekolicinom vlada EU-a koje je Komisija imenovala - kao Finsku, Estoniju i Češku Republiku - koje su poznate po stvaranju zaliha robe. EU bi trebala imati redovito ažurirane popise osnovnih dobara prilagođenih različitim krizama, prema strategiji. Do 2026. godine EU namjerava uspostaviti centar za kritične sirovine kako bi se zajednički kupovala takva roba u ime zainteresiranih tvrtki, koji bi također mogao biti zadužen za organiziranje zaliha. Do iste godine EU će imati popis lijekova i medicinskih tehnologija koje će se prioritetno uskladištiti ili zajednički nabavljati. Program zajmova podržan od Europske investicijske banke za poticanje malih tvrtki i start-upova za razvoj inovativnih lijekova i medicinskih tehnologija imat će udvostručen proračun na 200 milijuna eura do 2027. godine.
Radi se i na razvoju sustava praćenja otpadnih voda koji bi "djelovao poput ranog upozoravajućeg radara" za otkrivanje zaraznih bolesti prije pojave simptoma. Tijekom pandemije, stručnjaci za javno zdravstvo rekli su da su uzorci kanalizacije pružili ekonomičan način procjene zdravstvenih prijetnji. EU već ima flotu vatrogasnih zrakoplova i helikoptera, zrakoplova za medicinsku evakuaciju, medicinsku opremu i terenske bolnice. Kako se europska sezona požara približava, Komisija je rekla da će biti potrebni dodatni helikopteri ili laki zrakoplovi za zaštitu područja koja su nedavno ugrožena požarom. Lahbib je rekla: "Znamo prijetnje s kojima se suočavamo ... hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato premještamo pripravnost s margina na prvu crtu naše obrane." Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila svoje stajalište da bi EU trebala biti spremna braniti se do 2030. godine. "Rusko vojno naoružavanje znači da bi oni mogli - u roku od dvije do pet godina - predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Europi i NATO-u," rekla je Europskom parlamentu u utorak.
