Dok Europa brine zbog Rusije, Azija je suočena s vlastitim žarištem. Kina već godinama jača vojne aktivnosti u blizini Tajvana, kojeg smatra dijelom svog teritorija.
„Ljeto 2025. moglo bi biti posljednje koje smo doživjeli u miru“, upozorio je nedavno njemački vojni povjesničar i profesor Sönke Neitzel, izazvavši snažne reakcije u Njemačkoj i ostatku Europe. Njegova izjava otvara pitanje koliko je sigurnosna situacija u Europi i svijetu danas nestabilna te što nas čeka u bliskoj budućnosti. U razgovoru za njemački NDR, Neitzel je istaknuo kako mnogi analitičari podcjenjuju Rusiju, smatrajući je iscrpljenom ratom u Ukrajini. On se s tim ne slaže i upozorava da NATO mora biti spreman na najgori mogući scenarij. Posebno kritizira stanje Bundeswehra, njemačke vojske, koju opisuje kao nefunkcionalan sustav nesposoban za ozbiljniji ratni izazov.
Prema njegovu mišljenju, svaka reforma oružanih snaga bit će ogroman izazov za politički slabu vladu u Berlinu. Iako vjeruje da će doći do određenih promjena, smatra da one neće biti dovoljne kako bi Njemačka i Europa bile uistinu spremne na suvremene sigurnosne prijetnje. Kao ključne zadaće Bundeswehra navodi: jačanje obrane od dronova, unapređenje protuzračne obrane i ulaganje u proizvodnju streljiva.
Dok Europa brine zbog Rusije, Azija je suočena s vlastitim žarištem. Kina već godinama jača vojne aktivnosti u blizini Tajvana, kojeg smatra dijelom svog teritorija. Vježbe koje uključuju pomorske i zračne manevre, simulacije blokada te demonstraciju suvremenog oružja trebaju pokazati kinesku moć i zastrašiti Tajvance. Strahovi da bi predsjednik Xi Jinping mogao iskoristiti rat u Ukrajini kao priliku za napad na Tajvan sve su izraženiji. Tajvan, premda demokratski uređen i faktički neovisan, u velikoj je mjeri oslonjen na američku vojnu potporu.
Sjedinjene Američke Države već desetljećima imaju zakonsku obvezu pomoći Tajvanu u samoobrani. Zbog toga su posljednjih godina pojačale vojnu prisutnost u regiji i intenzivirale prodaju oružja Tajvanu. Washington želi stvoriti tzv. „uvjerljivo odvraćanje“ - situaciju u kojoj bi kineska invazija bila previše riskantna i preskupa.
No upravo mogući sukob dviju svjetskih sila - SAD-a i Kine - najviše brine međunarodne analitičare. Takav rat imao bi razorne posljedice za globalnu sigurnost i ekonomiju. Kina je posljednjih godina razvila napredne raketne sustave, nosače zrakoplova i suvremene borbene avione, a uz to jača suradnju s Rusijom i Iranom. Time se stvara nova osovina protuzapadnih savezništava koja dodatno destabilizira međunarodne odnose.