Već deset mjeseci nakon izbora u listopadnu prošle godine u dvije županije još uvijek nije formirana vlast – Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) i Hercegbosanskoj županiji.
U javnosti nema niti informacija o dinamici stranačkih pregovora oko formiranja vlasti, a posebno vlada tišina u HNŽ-u i to nakon što je na dužnost predsjednika ŽO HDZ HNŽ, i to u jeku pregovora, od dotadašnjeg Stjepana Boškovića, izabran Ludvig Letica, piše Dnevni list.
S druge strane, u HBŽ-u, kako Dnevni list neslužbeno doznaje, traju „tihi pregovori“, oko formiranja vlasti između dva bloka: HNP-a predsjednika Ivana Vukadina (bivšeg dugogodišnjeg HDZ-ovca i HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića s jedne strane te HDZ BiH, SNSD-a i HNL-a dr. Josipa Perića koji se priklonio ovoj koaliciji.
Međutim, još uvijek nema kompromisa, izbori su obesmisleni jer se odluka birača ne poštuje, a neki od političkih aktera zazivaju i pomoć visokog predstavnika u BIH.
Čović ponovno previše optimističan
”U sljedećih petnaest dana ćemo imati vlade u Središnjoj Bosni, HBŽ-u i HNŽ-u. Ovo što sam rekao za HBŽ, područje gdje tri hrvatske stranke imaju većinu, ćemo napraviti zajedničku vladu i u tom pravcu idu razgovori. I dolazimo do HNŽ-a gdje sad razgovara naša županijska struktura s predstavnicima svih stranaka koje čine parlamentarnu skupštinu ovdje. Cilj je do kraja sljedećeg tjedna definirati odnose u HNŽ-u, a to bi značilo da je to 26. svibnja, da bi u onom zadnjem tjednu svibnja vjerojatno usuglasili resore, dogovorili imena i imali Skupštinu”, rekao je Čović sredinom svibnja.
Dodao je da je bitno ”u toj Skupštini imati 20 ruku potpore jer je nužna dvotrećinska većina”.
„Uvjeren sam da u narednih, ja uvijek znam pogriješiti u tim rokovima jer želim biti proaktivan ili kako vi kažete preoptimističan, ali sasvim je realno u narednih 20-ak dana da sve Vlade, što se nas tiče, budu imenovane”, poručio je Čović.
No, već se ide prema početku rujna i čini se da se prijepori i uvjetovanja sve brojniji te da dogovora nema ni na pomolu, a da je Čović ponovno, itekako promašio svoje političke procjene.
HDZ 199 i HNP ne žele predati vlast HDZ-u i SNSD-u
Stanje je ovakvo: novih vlada ni u HNŽ-u, ni u HBŽ-u do danas nema. Beskonačan tzv. „tehnički mandat“ vlade HNŽ-a traje već petu godinu jer ni nakon općih izbora u listopadu 2018. nije formirana nova županijska vlast, što znači da je sadašnja vlada u ovoj županiji rezultat izborne volje birača iz 2014. godine.
I u HBŽ-u su godinama isti problemi. Tu je tek nakon dvije godine stare vlade u tehničkom mandatu, u prosincu 2020. formiranja nova vlada i to bez HDZ-a i SNSD-a, što je bio veliki poraz za dva najjača politička subjekta Hrvata i Srba u BiH. Po prvi put ova županija dobila je novu vladu u kojoj nema ministara HDZ-a i to nakon 26 mukotrpnih mjeseci.
Međutim, Dnevni list doznaje iz izvora u HBŽ-u, jesen bi vrlo lako mogla biti burna jer HDZ-ovi oponenti, HDZ 1990 i HNP ne namjeravaju predati vlast, a neka očekivanja su kako bi vlada u ovoj županiji trebala biti formirana tek na jesen.
„Ni do koga nije“
Pregovori oko formiranja vlasti u HNŽ-u počeli su u svibnju. Predvodio ih je HDZ kao stranka s najviše osvojenih mandata (11), a od početnog optimizma oko brzog postizanja dogovora i nove vlade, čini se, do danas nije ostalo ništa.
“Malo je neobično, pošto je 20 ruku nužno, a koalicijski partneri su svojim brojkama koje mogu vezati za sebe vrlo skromni, tako da će trebati opet napor od HDZ-a da pokušamo to do kraja tjedna završiti. To je naše nastojanje, da u petak ili četvrtak imamo Vladu ove županije jer je vrijeme davno već iscurilo”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović 21. srpnja.
Podsjetimo da u Skupštini HNŽ-a najviše zastupnika ima politički blok okupljen oko HDZ-a – 11, SDA ima sedam, SDP BiH i HDZ 1990 po tri, HRS i DF po dva, te NES i Narod i pravda po jednog zastupnika, dok je za potvrdu nove vlade potrebo 20 ruku zastupnika. Isprva jasna slika polako se pretvorila u debakl.
Vodeći HDZ, ‘opterećen’ koalicijskim sporazumom sa strankama Trojke (SDP, NiP i NS) kako će formiranje vlasti na višim, pratiti i formiranje vlasti na nižim razina, ali i činjenicom kako se ne može zanemariti sedam mandata SDA, druge po jačini političke opcije u HNŽ-u, do sada nije uspio prikupiti 20 potrebnih ruku.
Međutim, dok SDA grčevito želi sačuvati sudjelovanje u vlasti u ovoj županiji, može se čuti ‘prozivka’ HRS-a, stranke koja ima dva zastupnika, kao glavnog kočničara u političkoj križaljci u HNŽ-u. Naime, ova računica je jasna – HDZ, HDZ 1990, SDP i NiP, zajedno sa HRS-om, imali bi 20 ruku.
No, kada se za komentar pita bilo koju navedenu stranku u pregovorima, dobiva se isti odgovor – da nije do njih, da će težiti konstruktivnosti, ali i da oni imaju svoje programe koje žele uvrstiti u eventualnu, buduću koaliciju. I tako se nastavlja neizvjesnost i nevjerojatno nonšalantan pristup prema biračima u ovoj županiji gdje se političari „kunu“ u demokraciju.
Hoće li intervenirati Schmidt?
Podsjetimo da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, nakon što nova Vlada FBiH nije formirana i nakon sedam mjeseci od izbora, 27. travnja potpisao odluku kao krajnju mjeru kojom se Zastupničkom domu Federacije omogućava glasanje o prijedlogu Vlade koji je podnijela predsjednica Federacije Lidija Bradara, uz suglasnost jednog potpredsjednika i mandatara Vlade. On je tada izjavio kako „ova odluka nije podrška ni jednom prijedlogu, nego puka potreba da se nastavi proces uspostave vlade“.
„On je na taj način vratio demokratski proces u parlament. Glasanje Zastupničkog doma kao izravno izabranog parlamentarnog tijela Federacije najdemokratskiji je način za rješavanje zastoja. Zastupnički dom FBiH će morati odlučiti koji sastav vlade predstavlja volju naroda izraženu na izborima 2. listopada 2022. godine“, istaknuli su iz OHR-a pojašnjavajući Schmidtovu intervenciju. Čeka li sličan scenarij i dvije županije gdje su pregovori skoro ‘zamrznuti’, piše Dnevni list.
