Proračun HBŽ-a koji je jednoglasno usvojen za 2025. godinu iznosi 135,817.633 KM. To je najveći proračun koji je Hercegbosanska županija usvojila do sada. Pravodobno usvajanje proračuna sigurno doprinosi stabilnosti rada Vlade i institucija te omogućava planiranje i realizaciju projekata bez zastoja.
Hercegbosanska županija ima najveći proračun do sada, a njegovo pravodobno usvajanje sigurno doprinosi stabilnosti rada Vlade i institucija te omogućava planiranje i realizaciju projekata bez zastoja. Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije dr. sc. Ivan Vukadin u intervjuu za Večernji list komentira brojne teme koje se tiču kvalitete života u ovom dijelu BiH, od gospodarstva, socijalne zaštite pa do novih projekata, a u fokusu u godini koja je pred nama bit će ulaganje u obrazovanje, poljoprivredu i zdravstvo.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na dosadašnji tijek mandata, odluke koje ste donosili, ozračje u radu Vlade, kao i odnose među partnerima?
- Prije svega, napominjem da je zbog specifičnosti Ustava Hercegbosanske županije nova Vlada imenovana tek u veljači 2024. godine. Razdoblje o kojem govorim su posljednje dvije godine. Osobno sam jako zadovoljan, a mislim da su i moji kolegice i kolege u Vladi sličnog mišljenja. Vlada funkcionira kao tim koji je do sada pred sobom imao zahtjevne zadaće. Međutim, zajedničkim naporima i dobrom suradnjom smo sve zacrtano uspjeli i realizirati. Vlada je sastavljena od različitih profila ljudi koji se iskreno trude odraditi svoj posao navrijeme, korektno i kvalitetno. Svi smo složni da je suradnja i preuzimanje odgovornosti za svoj resor jedini način da se dugoročno uspije. Glavni zadatak svake vlade je predlaganje mogućih zakonskih rješenja za probleme. Mi smo u prošlom razdoblju usvojili niz odluka i važnih zakona. Osim donošenja zakona, uspjeli smo realizirati i nekoliko važnih gospodarskih, socijalnih i političkih projekata. Općenito govoreći, držimo se dogovorenih ciljeva i usklađenog koalicijskog programa.
Našim radom i u okviru financijsko-gospodarskih mogućnosti trudimo se poboljšati ili unaprijediti svaki segment društva. Temeljna odrednica naše politike bila je i ostaje da kroz ulaganje u gospodarstvo, poljoprivredu, zdravstvo i obrazovanje stvaramo temelje za dugoročan i održiv razvoj Hercegbosanske županije i svih općina na njezinu području.
Večernji list: Ključni financijski dokument županije, proračun za 2025. godinu, usvojen je na sjednici Vlade u prosincu. Koje su njegove ključne odlike te koliko je razvojan?
- Proračun HBŽ-a, koji je jednoglasno usvojen za 2025. godinu, iznosi 135,817.633 KM. To je najveći proračun koji je Hercegbosanska županija usvojila do sada. Pravodobno usvajanje proračuna sigurno doprinosi stabilnosti rada Vlade i institucija te omogućava planiranje i realizaciju projekata bez zastoja. S obzirom na izazove s kojima se HBŽ, a i druge županije, suočava, pravodobno usvajanje proračuna omogućava potrebnu sigurnost za poslovanje, investicije i javne usluge. U samoj strukturi proračunskih potpora treba posebno istaknuti potpore nižim razinama vlasti u visini od 906.243 KM, potpore za prijevoz učenika u visini od 420.000 KM, potpore obrazovanju od značaja za županiju u visini od 750.000 KM.
Kad govorimo o obrazovanju, istaknuo bih kako su ove godine dodijeljene stipendije za deficitarna zanimanja, tj. za studije fizike, matematike, medicine, geodezije i geoinformatike ili studij strojarstva, studentima koji studiraju na Sveučilištu u Mostaru. Riječ je o iznosu od 125.000 KM kojim je studentima koji su dobili stipendiju plaćena školarina za ovu akademsku godinu. Ono što analiziramo kad je riječ o unaprjeđenju visokog obrazovanja i što nam je plan u budućem razdoblju jest u sljedećoj akademskoj 2025./2026. godini osigurati iz proračuna Hercegbosanske županije financijska sredstva za plaćanje školarina svim studentima koji iz Hercegbosanske županije studiraju na Sveučilištu u Mostaru. Dakle, ovom mjerom planiramo osigurati besplatno školovanje za sve studente koji iz Hercegbosanske županije studiraju na Sveučilištu u Mostaru. Kad govorimo o izdvajanjima iz proračuna, istaknuo bih također beneficije za socijalnu zaštitu od 1,240.000, potpore za zdravstvene institucije od značaja za županiju u iznosu od 2,000.000 KM te poticaje poljoprivrednoj proizvodnji od čak 2,500.000 KM. Iz ovih brojki jasno se očitavaju i naši prioriteti u razvoju.
Osim ovog standardnog posla, različitim javnim pozivima i kroz mnoge programe Vlade podupiremo manje-više sve segmente koji su ključni za razvoj županije. Važno je napomenuti da smo zbog dobrog gospodarskog razvoja, ali i zbog političke odluke te racionaliziranja potrošnje, uspjeli financijski poboljšati, odnosno uvećati, sve navedene potpore. Permanentno povećanje, pa i širenje, potpora cilj je i u budućem razdoblju. Poseban trud svakako ćemo i u budućnosti uložiti u potpore poljoprivredi, a ovih navedenih 2,5 milijuna maraka smatramo iskorakom koji će novim poduzetnim obiteljima omogućiti da se više počnu baviti poljoprivredom. Da je ovaj smjer dobar, pokazuju i dokazuju već vidljivi učinci: povećao se broj mladih ljudi koji se žele baviti poljoprivredom, pomalo se vraćaju obitelji iz inozemstva, bilježimo blagi porast broja djece u školama, sve više polja se obrađuje. Ovom politikom dodatno smo ojačali konkurentnost hercegbosanskih poljoprivrednih proizvođača, a to je ono što je krajnji cilj i ono što nam je iznimno drago. Svi smo složni i uvjereni da je poljoprivreda okosnica razvoja Hercegbosanske županije.
Večernji list: Županija kontinuirano radi na potporama različitim kategorijama gospodarstva. Možete li izdvojiti neke od njih?
- Niz je programa kojima potičemo razvoj gospodarstva. Navodim samo neke: program razvoja malog gospodarstva u Hercegbosanskoj županiji subvencioniranim kamatama na kredite, potpora kod osnivanja poduzeća, potpora izravnim ulaganjima, potpora mladim poduzetnicima na početku samostalnog poslovanja, poticanje zapošljavanja, dodjela bespovratnih kredita i još neki programi kojima izravno i konkretno pomažemo razvoju gospodarstva. Osim ovih kratkoročnih programa, cilj nam je dugoročno i strateški od Hercegbosanske županije napraviti povoljno mjesto za ulaganja, prostor ekološki održivog i stabilnog razvoja. U tom kontekstu poseban naglasak stavljamo na obnovljive izvore energije. Prema studiji Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) i procjene potencijala, Hercegbosanska županija ima najveći potencijal na ovom području razvoja. Naše zemljopisno područje idealno je za gradnju vjetroelektrana i fotonaponskih solarnih elektrana, koje uz brigu za očuvanje okoliša, poštivajući sve segmente na koje se odnosi njihova izgradnja, donose prihode u proračun županije i lokalnih zajednica na području županije. Jedan od važnijih koraka u provedbi te strategije je na znanosti utemeljen razvoj, tako da je u tom kontekstu Vlada Hercegbosanske županije odobrila novac za izradu studije plana za razvoj i izgradnju prijenosne električne mreže od Energetskog instituta Hrvoje Požar. Dio je to plana da u budućnosti kvalitetno možemo raditi na osiguravanju energetske mreže da bismo proizvedenu energiju mogli i plasirati. Dakle, da bi naši stanovnici od toga imali konkretnu korist.
Večernji list: Koji su ključni potencijali razvoja županije na kojima treba raditi i dalje? Mislite li kako, primjerice, poljoprivreda i turizam mogu biti okosnice gospodarskog razvoja?
- Hercegbosanska županija obiluje prirodnim bogatstvima, stoga je cilj Vlade Hercegbosanske županije da te potencijale iskoristi na dobrobit svih njezinih stanovnika. Poljoprivreda je dokazano jedna od najvažnijih okosnica razvoja. Navedena proračunska izdvajanja od 2,5 milijuna maraka imaju za cilj unaprjeđenje poljoprivrede, poticanje bavljenja poljoprivredom, jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Područje Hercegbosanske županije ima razvijene autohtone poljoprivredne proizvode biljnog i animalnog podrijetla. Oni su priznati i prepoznati na domaćem i stranom tržištu, a mi ih našim radom i zakonskim okvirima nastojimo dodatno ojačati i pozicionirati. Samo jedan primjer: više od 700 tona poznatog livanjskog sira godišnje izvezemo u Europsku uniju. To je ono što je vrijedno ulaganja u budućnosti. Potpora poljoprivrednim proizvođačima, unaprjeđenje kapaciteta proizvodnje sigurno može dodatno osnažiti poljoprivrednu djelatnost te ubrzati ekonomski razvoj županije.
Svjesni činjenice da nam iz godine u godinu dolazi sve više turista, cilj nam je i taj potencijal dodatno osnažiti i iskoristiti. Unaprjeđenjem i preustrojem turističkoga sektora pretvorit ćemo prirodni i prostorni potencijal koji ima Hercegbosanska županija u turistički atraktivan proizvod te kroz aktivan rad promovirati turističke potencijale, a to će rezultirati povećanjem broja turista i ostvarenih prihoda od turizma. Jačanjem ruralnog turizma, za koji stvaramo temelje našim programima u poljoprivredi, namjeravamo ujediniti poljoprivredu i turizam te tako razvijati ruralna područja. Na području Hercegbosanske županije ima potencijala za usklađen razvoj ranije spomenutih obnovljivih izvora energije, turizma i poljoprivrede, a sve u cilju gospodarskog osnaživanja čitave županije.
Večernji list: Primjer mogućeg smjera razvoja je i projekt “Food, Farming and Landscapes” koji je provodilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije i Ured predsjednika Vlade. Koliko su ovaj, ali slični projekti važni u smislu planiranja budućih aktivnosti?
- Ranije sam spomenuo da poljoprivreda na ovim područjima jamči razvoj. Kroz navedeni projekt definirani su koraci za zaštitu zemljopisnog podrijetla proizvoda (hrane i ostalih kulturnih proizvoda) po pravilima EU-a (Geographical Indication), prvenstveno livanjskog sira, nepoznatijeg brenda našega područja. Ostvarenjem ovakvih projekata cilj nam je na tržište Europske unije plasirati sve naše autohtone proizvode. Interes Europske unije u ovom segmentu definitivno postoji, a to nam daje daljnji motiv za razvijanje ove grane gospodarstva.
Večernji list: Kakva je suradnja s lokalnim samoupravama, ali i drugim županijama u Federaciji?
- Kad je riječ o suradnji s lokalnim zajednicama, naglašavam da Vlada Hercegbosanske županije kroz proračun, različitim programima, zakonima, odlukama i svojom politikom, pomaže u funkcioniranju svih lokalnih zajednica. Većinu važnih i kapitalnih, infrastrukturnih projekata, ali i projekata koji se odnose na obrazovanje, poljoprivredu i vodoprivredu na području općina i gradova, sufinancira i Vlada Hercegbosanske županije. Nastojimo ravnomjerno pomagati svim općinama i gradu na području županije. Moram posebno istaknuti da sa svim općinama i strukturama nižih razina vlasti u Hercegbosanskoj županiji imamo dobru suradnju, a isto tako mogu reći da je suradnja s drugim županijama i s višim razinama vlasti unutar Federacije i na razini cijele BiH jako dobra. To se najbolje vidi u realizaciji zajedničkih projekata kod kojih nam redovito pomažu Federacija i državna razina. Posebno područje je naša suradnja s drugim županijama, općinama, pa čak i s institucijama izvan okvira Bosne i Hercegovine. Ovdje ne mislim samo na suradnju s Republikom Hrvatskom ili Republikom Srbijom nego i na suradnju s drugim državama. Dobar primjer suradnje s drugim županijama je naša suradnja sa Zapadnohercegovačkom županijom, s kojom realiziramo nekoliko projekata.
Večernji list: U kojoj je mjeri značajna prekogranična suradnja koja otvara perspektive razvoja kroz korištenje europskih sredstava?
- Prekogranična suradnja od iznimne nam je važnosti, otvara nam brojne mogućnosti. Samo kao primjer: prijavljivanjem na projekte sa županijama i gradovima iz Hrvatske jačamo, prije svega, našu suradnju, ali i povećavamo mogućnost dobivanja novca iz EU fondova. Uz navedeno, od kolega iz Hrvatske možemo puno toga naučiti o EU fondovima, što bismo trebali u skorije vrijeme i primijeniti kad je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova, ali i o koracima pristupa Europskoj uniji. Vrlo nam je važna suradnja s Hrvatskom zajednicom županija, koja kroz svoje djelovanje i razmjenu iskustava doprinosi uvezivanju županija kroz zajedničke projekte. Dobar primjer ove suradnje je da s nama susjednom Splitsko-dalmatinskom županijom već realiziramo neke važne projekte. Potpisali smo, među ostalim, sporazum sa Sveučilištem u Splitu i tako otvorili mogućnost realiziranja zajedničkih projekata. Također, s Varaždinskom županijom ostvarili smo dobru suradnju, zajedničkim sastancima povezali smo stručnjake da bismo i s ovom županijom krenuli u realizaciju projekata.
Primjer hercegbosanske županije pokazuje da jačanje prekogranične suradnje može donijeti mnoge prednosti za sve uključene strane. Među ostalim, to je ekonomski rast, kulturna razmjena i unaprjeđenje infrastrukturnih projekata. Mi iz Vlade Hercegbosanske županije zahvalni smo svim našim partnerima koji utječu na jačanje ovakvog modela suradnje, sigurni smo da će svi imati od toga koristi i pozivamo i one koji su do sada bili postrani da se uključe, da svojim idejama, projektima i kompetencijama pomognu u ostvarenju zajedničkog cilja: da svi zajedno živimo bolje i sretnije.