Kupreški kraj našao se pred ozbiljnim izazovom. Najava izgradnje tvornice i rudnika magnezija izazvala je žestoke reakcije lokalne zajednice.
Među protivnicima su i ugledni svećenici rodom ili porijeklom iz Kupresa, koji su uputili snažan apel javnosti i vlastima da zaustave ovaj projekt i očuvaju netaknute prirodne ljepote visoravni.
U javnom dokumentu, koji su potpisali svećenici iz BiH, Hrvatske, pa čak i Kanade i SAD-a, upozorava se da je Kupres blago koje treba sačuvati za buduće generacije, a ne žrtvovati kratkoročnim interesima pojedinaca.
“NE DAMO TE, NAŠ SIBIRU MALI”
“Mi, svećenici porijeklom iz Kupresa, želimo istinsko dobro našeg kraja. Dok razvijene zemlje zatvaraju rudnike i obnavljaju prirodu, kod nas se predlaže zastarjela i prljava industrija koja prijeti uništenjem naših cvjetnih poljana, čistih voda i zdravih šuma,” stoji u apelu.
U zajedničkom dokumentu pod nazivom “Ne damo te, naš Sibiru Mali”, svećenici podsjećaju da su industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeću donijele bogatstvo mnogim europskim zemljama, ali su za to morale žrtvovati svoje prirodne ljepote. Danas, ističu oni, te iste zemlje ulažu goleme napore da obnove ono što je uništeno – zatvaraju rudnike, zatrpavaju kopove i obnavljaju prirodu.
“Paradoksalno je da u trenutku kada cijeli svijet obnavlja prirodu, kod nas se želi pokrenuti teška i prljava industrija koja bi trajno uništila našu visoravan i cijeli jadranski sliv,” upozoravaju svećenici.
Kupreška visoravan, kako ističu, nije samo lokalno blago nego životno važna za širu regiju, uključujući i Dalmaciju. Uništavanje cvjetnih poljana, bistrih voda i šuma značilo bi, upozoravaju, gubitak života, plodnosti i zdravlja.
Podsjetili su i na bolne primjere iz bliže prošlosti: potapanje Rame i devastaciju Buškog blata radi hidroenergetskih projekata, što je umjesto blagostanja dovelo do iseljavanja stanovništva i trajnog narušavanja okoliša.
“Naši preci nisu industrijalizirali Kupres, ali su nam ostavili netaknute prirodne ljepote. Danas imamo priliku tehnologijom novog doba razvijati kraj na održiv način, bez uništavanja prirode. Ne smijemo pasti u zamku iluzija o napretku koji dolazi kroz staru, prljavu industriju od koje se razvijeni svijet već odavno okreće,” naglašavaju.
Svećenici u svom apelu pozivaju sve razine vlasti da zaštite Kupres, da se usmjere na ulaganja u projekte koji će očuvati prirodni identitet visoravni, omogućiti zapošljavanje i zaustaviti iseljavanje, ali bez devastacije okoliša.
Svećenici podsjećaju da očuvanje prirode nije samo ekološko, nego i moralno pitanje, duboko ukorijenjeno u katoličkom nauku. Citirajući pape od Ivana XXIII. do pape Franje, podsjećaju na crkvenu obavezu da se priroda čuva kao “zajednički dom”, te da je uništavanje okoliša čin dubokog ljudskog egoizma.
“Ne smijemo žrtvovati Kupres na oltaru zastarjele industrijske pohlepe. Naša zadaća je sačuvati ga netaknutim, za naše potomke,” zaključuju potpisnici.
MLADI ZA KUPRES PRIKUPILI VIŠE OD 3350 POTPISA PROTIV PROJEKTA
Građanska inicijativa Mladi za Kupres također neumorno vodi borbu protiv izgradnje tvornice i rudnika. Tokom proteklog mjeseca prikupili su impresivnih 3353 potpisa podrške očuvanju Kupreške visoravni.
Struktura potpisa: 1061 stanovnik Kupresa, 169 vlasnika nekretnina, 663 osobe kupreškog podrijetla, 1460 turista i prijatelja Kupresa.
Peticija je još uvijek otvorena za potpisivanje, online i na terenu. Volonteri i lokalni ugostiteljski objekti svakodnevno pomažu u prikupljanju potpisa.
“Poruka je jasna – narod Kupresa želi razvoj, ali ne na račun uništenja prirode. Ne damo naš zrak, vodu i tlo! Kupres nije na prodaju!”, poručuju iz inicijative.
ŠTA PLANIRA INVESTITOR
Podsjetimo, investitor BH Magnezij & Minerali d.o.o., iza kojeg stoji njemačka kompanija Magnesium For Europe, planira izgradnju industrijskog kompleksa na 7,3 hektara zemljišta u naselju Osmanlije, općina Kupres. Planirana je gradnja 14 objekata.
Glavna sirovina bila bi dolomit iz obližnjeg kamenoloma, a proizvodi bi uključivali metalni magnezij, spinel, suhi led i legure aluminija i magnezija.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH prošle godine odbilo je izdati okolinsku dozvolu za ovaj projekt, uz obrazloženje da nije usklađen s kantonalnim Prostornim planom. Nakon toga investitor je revidirao Studiju utjecaja na okoliš, koja je ponovo puštena u javnu raspravu početkom 2025. godine.
Investitor tvrdi da projekt ima stratešku važnost za Evropsku uniju i regionalnu ekonomiju, ali građani upozoravaju da bi trajno narušio prirodne ljepote Kupreške visoravni, poznate i kao “pluća Dalmacije”.
