Tko ne sanja najljepše prošarane krajolike, veličanstvene proplanke, pogled iz ptičje perspektive, otvoriti oči i gledati bogata zemljopisna prostranstva, mistične izlaske i zalaske sunca, kristalno nebo puno zvijezda, čuti šapat vjetra? Naćulite li uši, čut ćete rijeku koja pjeva, slapove koji razbijaju mir... Sve ovo i osjećaj uzvišenosti i spokoja – treba samo doći u Šuicu.
Šetnja Šuičkim stazama kroz predivne prirodne vizure duž trase nekadašnjeg rimskog puta, u ukupnoj duljini od 21 kilometar. Cijela trasa Rimskog puta, Ceste svetog Jeronima, je očišćena i markirana, pa će sudionici istinski moći uživati u planinarenju kroz prirodne i kulturne ljepote kojima će biti okruženi cijelo vrijeme.
Autor: prof. Mladen Pokrajčić, Krk
Užurbani ritam života potaknuo je ljude da se vrate prirodi, odnosno da više borave na svježem zraku. Da bi šetnja bila zanimljivija i kako bi se vratili ne samo odmorni i ispunjeni dobrom energijom, već i bolje informirani, idealno je šetati provjerenim stazama koje su obogaćene sadržajima poput informativnih ploča. Edukacija i informiranje školske djece, šetača, planinara, nordijaca, hodočasnika, rekreativaca svih generacija mogu istinski uživati i dobiti osnovne informacije o okolišu u kojem se kreću, opustiti se i uživati u prirodnim ljepotama, ekosustavima, zaštiti okoliša.
Poučne staze jedan su od najzanimljivijih oblika neizravne edukacije o okolišu. Na Cesti svetog Jeronima postavljeno je deset informativno-edukativnih ploča.
Uređenje staze svetog Jeronima Šuičani žele promovirati i prezentirati kao širu sliku Šuice, specifične prirodne i kulturne resurse dajući im maksimalnu vrijednost kakvu istinski zaslužuju.
Cilj je da se planinarima i rekreativcima prenese što više točnih informacija o relevantnim temama iz zdravstvenog, društvenog, povijesnog područja. Svaka staza je, kao i život, ponekad teška i iscrpljujuća, ponekad laka i smirujuća, no sve vode prema cilju. Informativne ploče prezentiraju širok raspon tema: zaštitu okoliša, floru, faunu, fitocenološke karakteristike predjela, prirodne fenomene, ekologiju, geologiju i niz drugih zanimljivih informacija o povijesti Šuice i šireg područja.
Opisi staza
U pravilu, Šuičke staze su nivelirane tako da su dužinom i nagibom vrlo lagane za hodanje te prema uobičajenoj klasifikaciji planinarskih staza pripadaju u kategoriju laganih staza.
Šuičke staze – planinarenje kao epsko putovanje kroz vjekove:
- Staza – Cesta svetog Jeronima
- Staza Kotlići
- Staza Okič
- Staza Baljci
Staze su sa tisuću lica – očaravajući pogledi prema nebu, bogata flora i fauna, prirodni elementi...
Šetajući stazama otkrivamo što je bilo u Stridonu / Stržanju, Bogdašiću, Šuici... tisućama godina: tumule, stećke, kule, antičko naselje, rodno mjesto svetog Jeronima, rimski put, rimski most, jezera, rijeku Šuicu, izvore, potoke, sedimente stijena, livade, oranice, bare, polja, šume...
Tragovi ljudske prisutnosti prate nas cijelim putem Ceste svetog Jeronima: kule, ceste, staze, mostovi, crkve, mlinovi... Rijeka Šuica spokojno meandrira cijelom Šuičkom kotlinom. Bistra rijeka i potoci puni minerala oblikuju površinske krajolike, imaju ugodna staništa i pogoduju ribama, žabama i rakovima.
Šuička kotlina, klanci i planine idealno su mjesto za rast različitih bjelogoričnih i, u višim planinama, crnogoričnih šuma. Šume su utočište za insekte, ptice i životinje. Na svom dugom putovanju, ptice selice zaustavljaju se u Šuičkom polju. Trebamo spomenuti Borovo polje, visoravan Krug planine, gdje su svoje stanište u ovim prostranstvima našli divlji konji. Nedavno su nam konji pomagali u raznim radovima koji su bili neophodni za život čovjeka, a danas žive u ovoj preriji slobodno.
Geološke konfiguracije s veličanstvenim krajobrazima dolina, vrtača, kupola, planinskih pašnjaka sa travama, endemskim cvijećem, bazenima s florom i faunom omogućuju život leptirima, insektima, domaćim i divljim životinjama, pticama, endemskim vrstama – koje u sinergiji sa žiteljima Šuice tisućama godina stvaraju harmoniju za održavanje čudesnog biljnog i životinjskog svijeta.
Trebamo li ovaj harmonični prirodni sustav?
Endemske nježne cvjetove koji su užitak za naša osjetila, veličanstvene krajolike i bioraznolikost, nijeme svjedoke vječnosti prirode, idealna mjesta za meditaciju koje miluje planinski povjetarac... Bez daha nas ostavlja lelujanje zelenih prostranstava na vjetru s travama, žutim srčanikom, stolisnikom, ivančicama i tisućama cvjetova koji čekaju tisuće leptira i kukaca. Voda i vjetar stvorili su geološke raskošne formacije s livadama.
Ova harmonična idila neće trajati vječno ako se s novim tehnologijama naruši ovaj besprijekorni ciklus. Bez leptira, kukaca, trava, cvijeća, ovaca, koza, krava, konja... nastaju promjene u svijetu prirode.
Nestaće najbolji Šuički eko med, mesni proizvodi, mlijeko, Šuički sirevi i tvrdi punomasni sir od planinskog mlijeka... Ovo su ključevi za našu budućnost – moramo je zaštititi. Za to trebamo osobe razboritosti, znanja i vizije, koje će znati nove tehnologije racionalno instalirati kako bi bile na korist svih ljudi i služile poboljšanju kvalitete života, prvenstveno onih u neposrednoj blizini vjetroelektrana i solarnih elektrana – u ovom slučaju stanovnika Šuice.
Na prostoru Šuice postoji veliki broj usnulih, neistraženih, neoznačenih, zapuštenih spomenika: prapovijesnih, spomenika iz brončanog doba, iz doba antike, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Ovu kulturnu baštinu treba: oživjeti, istražiti, obilježiti, zaštititi i konačno početi voditi brigu o zaboravljenom kulturnom šuičkom nasljeđu, koje treba predstaviti široj javnosti i otrgnuti ga od zaborava. Ove zahvate očekuju Šuičani godinama – zaljubljenici u veličanstvene prirodne ljepote i neprocjenjivu usnulu baštinu.
U budućnosti, Šuica, zbog prirodnih ljepota, kulturne baštine i tradicije, zdravog života i podneblja, domaće hrane i čiste prirodne vode, želi postati mjesto aktivnog ruralnog turizma.
Šuica, kao uspješna seoska turistička destinacija, može pružiti odličnu priliku za odmor i uživanje u sljedećim aktivnostima: planinski turizam na predivnim Šuičkim stazama i planinama, zdravstveni turizam usmjeren na povećanje kvalitete zdravlja i života, ekološki turizam, lovni turizam, ribolovni turizam, rafting, odlične ugostiteljske usluge, vjerski turizam...
Ruralni turizam odlična je formula za gospodarski rast, stvaranje novih radnih mjesta i sprječavanje iseljavanja iz Šuice.
Kako se nalazimo u blizini Kupresa, koji je poznat po ponudi zimskog turizma, Šuica je idealno mjesto za turiste rekreativce koji prakticiraju zimske sportove i ostale rekreativne aktivnosti.
Iako su nam poznati nedostaci, štetnosti i prednosti vjetroelektrana i solarnih elektrana, nisam ih navodio. Stanovnici Šuice i općine Tomislavgrad dali su svoje mišljenje potpisivanjem peticije o projektima izgradnje vjetroelektrana i solarnih parkova. Vjerujem da će stanovnici biti zadovoljni s elementarnim demokratskim pravom da se njihova volja poštuje i uvažava!
SPRIJEČITI IZGRADNJU ZNAČI:
ODRŽATI ČUDESNI BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET I ZADRŽATI ISELJAVANJE ŠUIČANA!
O autoru:
Prof. Mladen Pokrajčić rođen je u Šuici, općina Tomislavgrad. Svoj profesionalni život posvetio je obrazovanju, socijalnom radu i razvoju sportske rekreacije. Dug niz godina bio je ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe *Mali Kartec* u Krku, gdje je osmislio i proveo brojne projekte usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba. Među najznačajnijima su uvođenje sportske rekreacije, osnivanje botaničkog vrta, dnevnog centra te uspostava međunarodne humanitarne suradnje. Prvi je u Hrvatskoj razvio i uveo sustav posudionica bolesničkih kreveta i drugih ortopedskih pomagala, kao i implementaciju E-QALIN modela sukladno europskim standardima.
Posljednjih 20 godina aktivni je član Skupštine i Izvršnog odbora Hrvatskog saveza sportske rekreacije, a više od 17 godina predsjednik je Saveza sportske rekreacije Primorsko-goranske županije (PGŽ) *Sport za sve*. Pod njegovim je vodstvom organizirano na desetke festivala, simpozija i manifestacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Pokrenuo je niz programa za tjelesnu aktivnost osoba starije životne dobi u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom i Kineziološkim fakultetom.
Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističu:
- Red hrvatskog pletera (2014.)
- Plaketa Hrvatskog olimpijskog odbora za sportsko-rekreacijski centar (2008.)
- Priznanje Jacquesa Roggea, predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, za promociju sportske rekreacije
- Nagrada za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog saveza sportske rekreacije (2017.)
Održao je brojna stručna i znanstvena predavanja te objavio više članaka temeljenih na bogatom iskustvu i znanstvenim postignućima.
Njegovo podrijetlo iz Šuice, snažna osobna povezanost s rodnim krajem te stručnost u području održivog razvoja, rekreacije i upravljanja zajednicom čine ga relevantnim i kompetentnim autorom za ovu temu.
