Vlada Hercegbosanske županije dostavila je 31. srpnja Savezu općina i gradova Bosne i Hercegovine, te općinama Kupres, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i gradu Livnu nacrt Zakona o koncesijama, koji će uređivati pitanje koncesija u toj županiji.
Ministar gospodarstva Miroslav Jaglica od prednje navedenih traži da se o nacrtu žurno izjasne.
Kome je sada najedanput žurno nije jasno – izvjesno je da je najveća žurba investitorima, mahom i stranim, čiju su milijuni na čekanju.
Raniji postupci završit će se po novom zakonu
Oni će novim zakonom biti otkočeni budući da se u članku 68, koji se odnosi na postupke u tijeku, poput najvećeg vjetroparka na Balkanu o kojem smo pisali kaže: „Postupci dodjele koncesije započeti prije stupanja na snagu ovoga zakona okončati će se postupkom utvrđenim ovim zakonom“.
Novi zakon očekivalo bi se da je dorađen u odnosu na stari, no on još više razvlašćuje jedinice lokalne samouprave a poluge upravljanja koncesijama ostavlja direktno u rukama Vlade HBŽ i ministra gospodarstva Miroslava Jaglice.
Naime, u članku 10. kojim se utvrđuje nadležnost za dodjelu koncesije kaže se da „ukoliko općinsko/gradsko vijeće lokalne zajednice ili organ kojeg vijeće odredi u roku od 45 dana, od dana zatražene suglasnosti, o tome ne odluči i obavijesti nadležno ministarstvo smatra se da je propušten rok za davanje suglasnosti i postupak provođenja procedure dodjele koncesije nastavlja se nesmetano dalje“.
Članak 7. zakona kaže da se koncesija može dodijeliti domaćoj ili stranoj pravnoj osobi, a stranoj pravnoj osobi koncesija se dodjeljuje sukladno ovome i zakonima viših razina.
Nadalje, u novom nacrtu ostavlja se mogućnost da koncesija traje do pola stoljeća, a ostavljena je opcija da koncesija može biti dodijeljena samoincijativno, odnosno da bilo koji investitor može upasti u Vladu s namjerom da pravi solarne farme i vjetropark, a što ostavlja prostor za mutna djelovanja.
„U slučaju da ponuditelj samoinicijativno podnese prijedlog za dodjelu koncesije za koju nije raspisan Javni poziv ili Nadmetanje po pozivu, Koncesor procjenjuje postojanje interesa za tu koncesiju temeljem Mišljenja resornog ministarstva“, navodi se u članku 25. novog Nacrta.
Očekuje se otpor Kupresa i Livna
Od najmanje jedne općine i grada, u kojima je na vlasti HDZ BiH, očekuju se amandmani na ovu odluku, a to su Kupres i Livno. Iz drugih jedinica, koje su ravnolinijske županijskoj vlasti očekuje se šutnja.
Nadalje, ako se ovakav zakon usvoji javnost i dalje neće znati tko su investitori, budući da će kontrolu nad takvom informacijom i dalje imati jedino ministar gospodarstva, koji na upite medija ne odgovora, baš kao ni neformalnim grupama građana.
Što će tražiti Kupres i Livno
Iz Kupresa šalju mnoge amandmane, a ključni su oni koji se odnose na razvlašćivanje općina, o čemu smo gore pisali. Kupres traži da se mijenja Članak 10 mijenja se i dodaju mu se odredbe:
(1) Kada se koncesija dodjeljuje za dobro koje se nalazi u cijelosti ili pretežno na području
jedne općine/grada, odluka o dodjeli koncesije može se donijeti samo uz prethodnu
suglasnost općinskog/gradskog vijeća.
(2) Ako općinsko/gradsko vijeće ne odluči u roku od 45 dana od dana traženja suglasnosti,
smatra se da je suglasnost uskraćena. Nadalje, traže da se u nacrtu izmijeni da će se postupci u tijeku završiti po novom zakonu, a da se navede da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovog zakona dovršit po propisima koji su važili u vrijeme njihovog pokretanja.
Nadalje, traže da popis investitora bude javan. „Članak 43. mijenja se i glasi: Registar svih zaključenih ugovora o koncesiji vodi Ministarstvo financija i isti je javno dostupan u elektroničkom obliku. Registar sadrži najmanje podatke o predmetu koncesije, nazivu koncesionara, roku trajanja ugovora, visini koncesijske naknade, te druge bitne financijske pokazatelje“, navodi se u trećem amandmanu koji je pripremio Kupres.
Očekuje se da slične amandmane spremi i Livno. Savez općina i gradova od svojih je članica tražio izjašnjenje o ovom zakonu do 1. rujna, te će se i oni očitovati Ministarstvu gospodarstva HBŽ.
Kristina Perić/Istina.media