Ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran A. Pavlović kaže da će se u FBiH desiti ono što se u siječnju 2024. godine desilo u Republici Srpskoj, kada je minimalna plaća sa 700 povećana na 900 KM, samo još gore.
Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1. siječnja iznosit će 1.000 KM, umjesto dosadašnjih 619 KM. Ovu odluku prekjučer je donijela Vlada FBiH, a ona nije propraćena smanjenjem doprinosa na plaću, što znači da će znatno biti povećan iznos bruto plaće, odnosno izdaci za poslodavce. Piše Faktor.
Vijeće stranih investitora u BiH istaklo je da preliminarne analize jasno pokazuju da će ova odluka povećati troškove poslodavcima za više od 600 KM po radniku. Naime, uz minimalac od 619 KM, znači da bruto plaća iznosi 1.059 KM, a s povećanjem minimalne plaće na 1.000 KM, bruto iznos preći će 1.700 KM.
Ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran A. Pavlović kaže da će se u FBiH desiti ono što se u siječnju 2024. godine desilo u Republici Srpskoj, kada je minimalna plaća sa 700 povećana na 900 KM.
- Već u siječnju 2024. godine u Prijedoru je zatvorena fabrika koja se bavila tekstilom i šivenjem. Sve što se desilo u u RS-u će se desiti i u FBiH, samo još gore, jer u RS-u je bilo uvećanje od 200 KM, a u FBiH imamo veće povećanje. Radno intenzivne djelatnosti će imati problem da uopće nastave raditi. Perspektiva je zatvaranje niskoprofitnih, radno intenzivnih pogona, koji ne mogu da izdrže to povećanje - kaže Pavlović.
Pored toga on ističe da će povećanje minimalne plaće utjecati na sve radno intenzivne trgovinske i proizvodne djelatnosti, kao što su pekarstvo, ugostiteljstvo, prodaja u trgovinama i tržnim centrima, ukratko - sve će poskupjeti.
- Neko to povećanje mora da plati. Umjesto da se radi na konceptu poreznog restrukturiranja, odnosno da se smanji opterećenje na 50 posto na neto isplaćenu plaću, dakle, ako nekome platite 1.000 KM, država može dobiti 500. Ovako je država došla u situaciju da ona najviše dobija, a to podržavaju sindikati koji dobijaju članarinu od javnog sektora, koji je u sindikatima. Ovo je sprega između vlasti, kao nekoga ko prikuplja poreze, i sindikata javnog sektora. Povećat će se prilivi od direktnih poreza, a vlasti očekuju da će se bolje puniti i fondovi. Ja tvrdim da kada bi se porezi sveli na ukupno 50 posto, svako bi primao plaću preko računa, pa bi i fondovi bili puniji, a ne bi bilo plaća u koverti - objašnjava je Pavlović.
On ističe da je veoma čudno da Vlada FBiH nije analizirala rezultate povećanja najniže plaće u Republici Srpskoj.
- Tu nema puno pameti. Svaku mjeru treba analizirati s onima na koje se ona odnosi i analizirati rezultate onih koji su je uveli prije vas. Naši ministri sve najbolje znaju, njima ne treba iskustvo i pamet sa terena. Veliko je pitanje kako će javni sektor u FBiH pokriti ovo povećanje jer i oni su poslodavci, a već su počeli da se zadužuju kao i Republika Srpska. Svi poslodavci su u problemu, jedina je razlika što država može da se zadužuje, a realni sektor ne može - zaključio je Pavlović.
