Samo u 2023. u Njemačku se doselilo više od 30.000 državljana BiH. Ukupno, procjenjuje se da u Njemačkoj trenutačno živi između 230.000 i 250.000 osoba podrijetlom iz BiH – uključujući i djecu rođenu u dijaspori.
Odlazak iz domovine nikada nije laka odluka. Napustiti zemlju u kojoj su korijeni, prijatelji, obitelj i sjećanja znači iza sebe ostaviti dio sebe. Međutim, za mnoge je to postao nužan korak - traženje boljeg života, stabilnije budućnosti, sigurnog posla i pravednijeg društvenog sustava. Njemačka se za mnoge pokazala kao zemlja prilika. S uređenim društvom, boljim zdravstvom, obrazovanjem i tržištem rada koje cijeni stručnost i trud, sve veći broj ljudi iz BiH odlučuje se na preseljenje. Najčešće su to medicinski djelatnici, obrtnici, IT stručnjaci, ali i čitave obitelji koje žele bolju budućnost za svoju djecu. Piše Večernji list.
Službeni podaci
Za sve veći broj građana BiH ta odluka postaje nužna – ne zbog želje, već potrebe za boljim životom, sigurnošću i prilikama koje trenutačno nedostaju. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Saveznog zavoda za statistiku Njemačke, od 2013. do danas Njemačka je postala glavno odredište za iseljenike iz BiH. Samo u 2023. u Njemačku se doselilo više od 30.000 državljana BiH. Ukupno, procjenjuje se da u Njemačkoj trenutačno živi između 230.000 i 250.000 osoba podrijetlom iz BiH – uključujući i djecu rođenu u dijaspori. Zdravstveni sektor prednjači, više od 5000 medicinskih radnika iz BiH radi u njemačkim bolnicama i domovima zdravlja, a taj broj raste iz godine u godinu. Ovi brojevi ne pričaju samo priču o migracijama – oni svjedoče o gubitku radne snage i mladih ljudi u BiH, ali i o volji i snalažljivosti naših ljudi da izgrade novi život u uređenijem društvu.
Procjene pokazuju da će Njemačkoj do 2028. nedostajati gotovo 800.000 radnika, što bi moglo izazvati novi val iseljavanja iz BiH. Dok dio sugovornika upozorava da bi to moglo dodatno oslabiti domaće tržište rada, drugi smatraju da situacija ipak nije tako dramatična. Ipak, svi se slažu u jednom, BiH mora hitno riješiti pitanje radne snage. Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća BiH, podsjeća da Njemačka već godinama iskazuje snažnu potražnju za radnom snagom, što izravno utječe i na BiH.
- Od 2021. vidimo konstantan rast odlazaka radnika iz BiH. To je trend koji je teško zaustaviti. Možemo ga donekle ublažiti, ali, nažalost, domaće vlasti gotovo ništa ne rade na tom pitanju - rekao je Smailbegović za Nezavisne. Kako je kazao, iako će određeni broj radnika i dalje odlaziti, domaće tržište rada mora pronaći balans. U suprotnom, BiH će se suočiti s ozbiljnim manjkom radne snage. - Ako se granice ne otvore za dolazak stranih radnika, ostat ćemo bez radne snage. Potražnja za radnicima kod nas je ogromna, a ako se ovaj trend odlazaka nastavi, iz godine u godinu imat ćemo sve veće potrebe za uvozom radne snage – upozorio je Smailbegović. Ističe da se domaća radna snaga iscrpljuje i da BiH već sada mora osloniti se na strance.
Zaustaviti trend
Ekonomist Igor Gavran upozorava da bi se prognoze o nedostatku radne snage u Njemačkoj mogle pokazati manje izvjesnima nego što se trenutačno čini s obzirom na stanje u njihovu gospodarstvu. - Pitanje je koliko će se te procjene uopće ostvariti jer njemačka ekonomija nije u najboljoj formi. Osim najava ulaganja u namjensku industriju, nema ozbiljnijih pokazatelja oporavka. Naprotiv, pojavljuju se novi rizici, prijete im carine za izvoz u SAD, a neki od njihovih najjačih sektora, poput automobilske industrije, zaostaju i postaju nekonkurentni u odnosu na kineske - istaknuo je Gavran, pišu Nezavisne. Ipak, dodaje da će, ako se i dio tih potreba za radnicima ostvari, to predstavljati dodatni poticaj za iseljavanje iz BiH. Postoje dva ključna načina da se taj trend zaustavi.
- Prvi je da pokušamo privući ulaganja iz Njemačke kako bi njihove kompanije otvarale radna mjesta ovdje, ako im ponudimo sličnu kvalitetu uz niže troškove. Drugi je da se poboljšaju plaće, uvjeti rada i kvaliteta života u BiH kako bi Njemačka postala manje atraktivna destinacija - naglasio je Gavran i dodao da nije osobito optimističan ni za jednu ni za drugu opciju, ali ističe da su obje moguće.
