Demografski pad BiH analizira se i izvan njezinih granica, a jedno od alarmantnih upozorenja za budućnost zemlje uputio je nedavno kroz analizu i londonski The Economist.
Demografski sunovrat Bosne i Hercegovine očit je na brojnim primjerima, a jedno od alarmantnih upozorenja za budućnost zemlje uputio je nedavno i novinar i autor Tim Judah, specijalni dopisnik uglednog londonskog The Economista. On je nedavno objavio knjigu o demografiji u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. "Life & Fate" sadrži eseje i priče iz petnaestak država, uključujući i BiH. Judah navodi kako "iseljavanje nije jedini razlog za brzo smanjenje populacije u BiH". Prenosi Večernji list BiH.
Kako to gleda svijet
- Žene u BiH u prosjeku imaju 1,18 djece, prema podacima Agencije za statistiku BiH. To ne samo da je daleko ispod 2,1 djeteta potrebnog da bi zemlja bez useljavanja zadržala stabilno stanovništvo već je i jedna od najnižih stopa fertiliteta u svijetu. Međutim, budući da toliko mnogo žena reproduktivne dobi živi u inozemstvu, taj broj odražava i razinu iseljavanja. Još je značajnije to što je iznimno niska stopa fertiliteta u BiH gotovo sigurno netočna jer se izračunava uspoređujući broj rođenih u zemlji s njezinim službenim brojem stanovništva, piše britanski novinar. Njegova opažanja su zanimljiva jer autori iz BiH uglavnom ne promatraju demografske probleme u zemlji iz tog kuta. Prema Agenciji za statistiku, u 2022. BiH je imala 3,43 milijuna stanovnika, što se, ocjenjuje Judah, čini iznimno optimistično i temelji se na projekcijama popisa iz 2013. Ako je, kao što se čini, stvarni broj stanovnika, uključujući, naravno, žene reproduktivne dobi, manji, tada bi stopa fertiliteta, izračunata prema broju rođenih (koji je precizan podatak), bila viša. Demograf Miodrag Pantović vjeruje da je stvarni broj stanovnika BiH vjerojatno "nešto ispod 1,5 milijuna". Nermin Oruč, direktor CREDI-ja, think-tanka za društvene znanosti u Sarajevu, slaže se s tim i dodaje da su statistike donedavno bile dodatno iskrivljene jer su žene, posebno u pograničnim područjima, često odlazile u Srbiju ili Hrvatsku na porod, pa su ta djeca bila registrirana tamo, sve do promjene pravila u BiH. Danas postoji novi problem: nepoznat broj beba registrira se kao rođen u BiH, a zatim i u Hrvatskoj ili Srbiji, što dodatno zamagljuje podatke svih triju zemalja. - Prema UNFPA-u, u razdoblju od 2013. do 2020. BiH je gubila oko 25.000 ljudi godišnje. Oni koji odlaze uglavnom su mlađi. Kao posljedica toga udio djece u BiH pao je s 22,4 na 19,3 posto, dok je broj osoba starijih od 65 godina porastao s 14 na 17,2 posto. Očekuje se da će taj broj rasti na 36 posto do 2050. i na 42 posto do 2070. Istodobno, očekuje se da će udio populacije u radnoj dobi, koji je 2020. iznosio 63,5 posto, pasti na 50 posto do 2050. i na 43 posto do 2070. Jasno je da će te promjene značajno utjecati na sve, od ekonomije općenito do mirovinskog i socijalnog sustava, piše Judah u "Life & Fate". U 2022. njemačke vlasti registrirale su 20.440 građana BiH koji su došli živjeti i raditi, dok su 9062 otišla. U razdoblju od 2013. do 2022. Njemačka je registrirala 205.984 dolaska, dok je 114.314 osoba otišlo, što daje podatak da je 91.670 osoba ostalo u toj zemlji. Procjenjuje se da 2,2 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH živi u inozemstvu. Samo u Austriji registrirano ih je 176.736.
Strašan gubitak populacije
Večernjak je nedavno objavio poražavajuće podatke do kojih je primjenom jednadžbe ravnoteže, na temelju podataka popisa stanovništva 2013. i demografskih izvješća vitalne statistike od 2013. do 2023., došao demograf Stevo Pašalić. Prema tim podacima, BiH je u razdoblju od 1991. do 2023. izgubila ukupno 1,472.777 ili 33,65% stanovništva, odnosno jednu trećinu populacije. Procijenjeni broj stanovnika u BiH 2023., prema ovom izračunu, bio je 2,904.256. Naravno, mnogi će reći da je i ovaj broj precijenjen jer je Pašalić svoje istraživanje i izračun temeljio na službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2013., za koji manje-više svi tvrde da obuhvaća znatno više stanovnika nego što ih je u tom trenutku živjelo u BiH. Tomu trenda dodati i protekle dvije godine, tijekom kojih je nastavljeno demografsko osipanje BiH pa bi današnji podaci sigurno bili i još porazniji. U svakom slučaju, alarmi za BiH davno su upaljeni, a izgleda kako su to sada prepoznali i drugi, i to izvan granica BiH, što govori koliko je situacija zabrinjavajuća.
