Za one koji planiraju na Jadran dobre vijesti - idućih dana suho, sunčano i vedro s temperaturama iznad 30 stupnjeva, ali ne iznad 35. Dakle, idealno vrijeme za odmor i uživanje.
Kolovoz je vrhunac svake turističke sezone. Velika većina ljudi koji inače rade tada je na godišnjem odmoru, djeca ne idu u školu, studenti na fakultete, a i ljetne vrućine najčešće dosežu maksimum, pa je logično da u ta dva-tri tjedna velika većina ljudi ode na odmor. Međutim, u tvrtkama i ustanovama koje nemaju kolektivni godišnji odmor jedan dio ljudi ipak radi. No, ovaj produženi vikend i njima je pružio tu mogućnost. Blagdan Velike Gospa pao je u petak, pa i onima koji rade omogućio da potegnu na more. Posljednji produženi vikend u špici sezone bio je 2022., ali to je bila post COVID turistička godina. U trećem smo toplinskom valu ovog ljeta pa mali predah svima dobro dođe. Iako toplinski val popušta, temperature će tijekom noći i u jutarnjim satima na jugu Bosne i Hercegovine biti i dalje visoke, piše Večernji list BiH.
Prognoza vremena
Poseban oprez preporučuje se onima koji kreću na put, zbog visokih temperatura pada koncentracija, a tu su još i duga stajanja na granici. Preporučuje se da se na put kreće u kasnim večernjim i jutarnjim satima, prave stanke, ali i provjeri stanje na graničnim prijelazima te biraju alternativni prijelazi s manjom frekvencijom vozila. Danas (subota) bit će sunčano uz umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 17 do 23, na jugu do 26, a dnevna od 30 do 36 °C. U nedjelju nestabilno vrijeme s pljuskovima i grmljavinom. U Bosni se očekuju obilniji pljuskovi, što može prouzročiti pojavu urbanih i bujičnih poplava. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 25 do 31, na jugu do 36 °C. U ponedjeljak u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postupno razvedravanje. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. U prvom dijelu dana u Bosni se očekuju lokalni pljuskovi. Na jugu i jugozapadu umjerena bura, a u ostatku zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 34 °C. U utorak će biti sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab na jugu jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 33 °C.
Za one koji planiraju na Jadran dobre vijesti - idućih dana suho, sunčano i vedro s temperaturama iznad 30 stupnjeva, ali ne iznad 35. Dakle, idealno vrijeme za odmor i uživanje, bez ekstremnih temperatura kojima smo svjedočili posljednjih dana. Jer ovog ljeta ekstremne vrućine ruše temperaturne rekorde diljem Europe, pokazuju rana mjerenja, te potiču veće i jače šumske požare. U jugozapadnoj Francuskoj rekordi su u ponedjeljak oboreni u Angoulêmeu, Bergeracu, Bordeauxu, Saint-Émilionu i Saint-Gironsu. Météo France je izjavio da su "često izvanredne, čak i neviđene, maksimalne temperature" u regiji bile 12 °C iznad norme u posljednjih nekoliko desetljeća. U Hrvatskoj su rekordi temperature zraka zabilježeni u Šibeniku s 39,5 °C i Dubrovniku s 38,9 °C, dok su veliki šumski požari bjesnili duž obala i harali susjednim zemljama na Balkanu. Izvan Europe deseci temperaturnih rekorda oboreni su diljem Kanade, a rekordna vrućina iznad 50 °C u Iraku okrivljena je za nestanak struje diljem zemlje. Toplinski val u južnoj Europi dolazi u trenutku kada se nordijske zemlje oporavljaju od neviđenih temperatura iznad 30 °C u Arktičkom krugu ovog mjeseca. Šumski požari u Europi do sada su ove godine spalili više od 400.000 hektara, prema podacima objavljenim u utorak, što je 87% više od prosjeka za ovo doba godine u posljednja dva desetljeća. Visoke vrućine ubijaju desetke tisuća ljudi u Europi svake godine.
Utječu na mentalno zdravlje
Istraživači procjenjuju da će opasne temperature u Europi do kraja stoljeća ubijati od 8000 do 80.000 više ljudi godišnje jer će životi izgubljeni zbog jačih vrućina premašiti one spašene od blažeg hladnog vremena. Toplinski valovi uzimaju smrtonosan danak i situacija se pogoršava. Stručnjaci SZO-a upozoravaju da su ekstremne temperature u Europi i središnjoj Aziji postale stvarna prijetnja javnom zdravlju. Stručnjaci iz Paneuropske komisije za klimu i zdravlje pri SZO-u upozoravaju da ekstremne temperature predstavljaju veliku opasnost za javno zdravlje. - Vrućine nisu samo neugodne, već su i tihi ubojice. Odnose živote izazivajući moždane udare, infarkte i respiratornu insuficijenciju, iako to često nije vidljivo u službenim uzrocima smrti - navode. Najveći rizik imaju starije osobe, ljudi s invaliditetom, trudnice, djeca i radnici na otvorenom. Posljedice visokih temperatura ne osjećaju se odmah, ali utječu na mentalno zdravlje i smanjuju produktivnost.
Toplinska smrtnost u posljednja dva desetljeća porasla je 30 posto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 europskih zemalja zabilježeno je više od 100 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Lipanj 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Europi, a dva jaka toplinska vala stigla su još prije vrhunca ljeta. Procjenjuju da je oko 2300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom tijekom razdoblja od 10 dana, između 23. lipnja i 2. srpnja, a oko dvije trećine smrtnih slučajeva - otprilike 1500 - pripisuje se klimatskim promjenama. Kod nas takvih podataka nema, premda zasigurno ima slučajeva koji su povezani s ekstremnim temperaturama.
