Kada je riječ o regiji, svakako su najdugovječniji Slovenci, koji od Hrvata u prosjeku žive tri i pol godine dulje, a od stanovnika BiH pune četiri godine.
Uređenost društva, dostupnost zdravstvenih usluga, kao i financijska stabilnost koja pak omogućuje zdravije životne navike - samo su neki od čimbenika koji utječu na prosječnu duljinu ljudskog života. Stoga i ne čude izvješća prema kojima su na Starom kontinentu najdugovječniji Švicarci, koji žive u jednoj od najuređenijih europskih država. Ono po čemu se život u Švicarskoj posebno ističe su obrazovanje, sigurnost te priroda. Navodi Večernji list BiH.
Sigurnost, stabilnost
Snažan osjećaj sigurnosti u Švicarskoj podrazumijeva činjenicu da djeca idu sama u školu i iz škole već u dobi od četiri godine jer su gradovi ove zemlje poznati po stabilnosti, kulturi i okolišu.
Osim toga, obiteljski i društveni život predstavljaju prioritet za stanovnike ove zemlje. Jedno od posljednjih objavljenih istraživanja pokazuje kako Švicarska ima najviši očekivani životni vijek, s prosječnim trajanjem života Švicaraca do 84,2 godine, što je oko šest godina više od prosječnog životnog vijeka stanovnika BiH (77,9). Među vodećima na ovoj listi prema duljini života još su Italija (83,8), Švedska (83,4), Francuska (83,1) i Norveška (83,1), što potvrđuje da zapadnoeuropske zemlje nastavljaju prednjačiti u kvaliteti života. S druge strane, najkraći životni vijek bilježe Moldavija sa 71,2 godine, Bugarska sa 71,9 i Sjeverna Makedonija sa 73,2 te Rusija i Ukrajina sa 73,2 i 73,4 godine. Republika Hrvatska bilježi prosječni životni vijek od 76,9 godina, što je jednako prosječnom životnom vijeku stanovnika Turske te u odnosu na stanovnike BiH i jedni i drugi u prosjeku žive svega sedam mjeseci dulje.
Kada je riječ o regiji, svakako su najdugovječniji Slovenci, koji od Hrvata u prosjeku žive tri i pol godine dulje, a od stanovnika BiH pune četiri godine. S druge strane, životni vijek u BiH dulji je od onog u Srbiji, koji iznosi 75,2 godine. Inače, kada je riječ o BiH, očekivani životni vijek povećao se u posljednja dva desetljeća, ali brzina tog rasta sporija je nego što bi se željelo, a kvaliteta života, posebno u starijoj dobi, i dalje predstavlja izazov. Inače, i u odnosu na 2000. godinu, sudeći prema ovim pokazateljima, životni vijek u Bosni i Hercegovini produljio se za više od tri godine, dok u odnosu na prije šezdeset godina ljudi u ovoj zemlji žive dulje cijelo jedno desetljeće.
Povećanje životnog vijeka pripisuje se poboljšanju životnog standarda i napretku medicine, što rezultira ranijim otkrivanjem i boljim liječenjem bolesti. Istraživanje znanstvenika pokazalo je da će u mnogim zemljama do 2030. godine prosječan životni vijek žena dosegnuti 90 godina. Do 2040. godine ljudi će najviše umirati od bolesti kardiovaskularnog sustava te plućnih i bolesti bubrega, a životni vijek bit će produljen za 4,4 godine, pokazuje znanstvena studija.
Žene su dugovječnije
Dosadašnjim rastom životnog vijeka BiH će sadašnji zapadnoeuropski prosjek dosegnuti za oko četvrt stoljeća, što znači da će se u 2050. godini u ovoj zemlji u prosjeku umirati s navršenih 90 godina. Prema tome, oni rođeni 1980. godine mogu očekivati da će živjeti u prosjeku 12 godina dulje od onih rođenih 1948. godine. Valja naglasiti kako će, prema ovim procjenama, žene živjeti nešto više od 90 godina. Naime, i trenutačna razlika iznosi nešto više od četiri godine u korist žena, a razloga zbog kojih su dugovječnije je više.
Prof. dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju sa zagrebačkog Instituta za antropologiju, nedavno je za medije objasnila kako, kada se govori o razlici u duljini života muškaraca i žena, moramo imati na umu da je riječ o zbroju svih rizika od nastupa smrtnog ishoda koji su u pojedinim fazama života različiti. - Možemo ugrubo reći da su u djetinjstvu to zarazne bolesti, u mladosti su to nasilne smrti (uključujući opasna zanimanja i hobije), u ranijoj starijoj dobi to su kronične nezarazne bolesti, prije svega kardiovaskularne, nešto kasnije to su karcinomi. A u tom vremenu djeluju sve moguće razlike među spolovima, a koje mogu biti od utjecaja na rizik smrtnog ishoda u pojedinoj fazi života. Dva spola razlikuju se i biološki i identitetski, što dovodi do razlika u ponašanju.
Primjerice, kod kardiovaskularnih bolesti poznat je zaštitan utjecaj estrogena, a štetan utjecaj pušenja cigareta i stresa. Prije pola stoljeća infarkt miokarda bio je tipično muška bolest (jer su imali sve gore navedene rizike), dok se porastom broja žena pušačica i žena na odgovornim pozicijama morbiditet od ove skupine bolesti s vremenom izjednačuje. Ovaj nalaz upućuje na to da je veća osjetljivost žena na štetne učinke pušenja poništila pozitivan utjecaj estrogena - objasnila je prof. dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić sa zagrebačkog Instituta za antropologiju.
