Da je u Europskoj uniji, BiH bi bila posljednja na listi po duljini života stanovništva.
Najdulji prosječni životni vijek u Europi imaju stanovnici Švicarske (84,3 godine) i Španjolske (84 godine). Također, visoku dugovječnost bilježe Francuska (83 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta (83,4 godine), pokazalo je istraživanje o prosječnom životnom vijeku u 2023. godini. Navodi Večernji list BiH.
Prosjek "izvlače" žene
Prema rezultatima istog istraživanja, koje je nedavno provedeno, dugo se živi i u skandinavskim zemljama. U Irskoj stanovnici u prosjeku dožive 82,9 godina, u Portugalu 82,5 godina. S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi bilježe Rumunjska (76,4 godina), Bugarska (75,8 godina) i Mađarska (76,7 godina). Hrvatska se nalazi negdje u sredini ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina. Da je ušla u Europsku uniju, Bosna i Hercegovina bi bila na posljednjem mjestu ove liste. Naime, prema podacima iz World Population Reviewa, koji je obrađivao temu prosječnog životnog vijeka u cijelom svijetu, stanovnici Bosne i Hercegovine prosječno žive 75,2 godine. Iako je to našu zemlju svrstalo na sredinu liste svjetskih zemalja po duljini životnog vijeka, u Europskoj uniji bila bi na samom začelju. Prosjek od 75,2 godine "izvlače" žene koje, pokazuju sva istraživanja, od muškaraca žive četiri godine više. Tako, prema podacima iz World Population Reviewa, žene u Bosni i Hercegovini žive u prosjeku 77,2 godine, a muškarci 73,1 godinu. Dakle, riječ je o najnižem životnom vijeku u regiji. Usporedbe radi, Slovenci žive u prosjeku 82 godine, Srbi 76,2 godine, a Crnogorci 77 godina. Studije pokazuju da se dugovječnost zasniva na tri glavna čimbenika: genetici, spolu i načinu života, koji uključuje komponente kao što su higijena, prehrana i vježbanje, kultura, izbor načina života (kao što su pušenje i profesija), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stopa kriminala. S obzirom na razlike među zemljama u mnogim od ovih komponenti, možda nije iznenađujuće da zemlje diljem svijeta imaju različit očekivani životni vijek. Prema Ujedinjenim narodima, globalni životni vijek od 2023. godine bio je 70,8 godina za muškarce i 76 godina za žene, u prosjeku 73,4 godine. Prema podacima iz World Population Reviewa, Hong Kong ima najveći očekivani životni vijek na svijetu. Prosječan životni vijek za žene u ovoj državi je 87,8 godina, dok je za muškarce 82 godine. Hong Kong ima jednu od najboljih uključenosti mladih u obrazovanje i zapošljavanje, najnižu stopu smrtnosti novorođenčadi u svijetu i visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu djece. Na drugom mjestu liste najdugovječnijih svjetskih naroda je Japan s 84,67 godina.
Životni vijek i očekivanja
S druge strane, svaka od deset zemalja s najnižim životnim vijekom na svijetu nalazi se u Africi. Zemlje s najnižim očekivanim životnim vijekom, prema podacima iz World Population Reviewa, su Srednjoafrička Republika (53,3 godine), Čad (54,4 godine), Lesoto (54,3 godine), zatim Nigerija (54,8 godina), Sijera Leone (54,8 godina), Somalija (57,5 godina), Obala Bjelokosti (57,8 godina), Južni Sudan (57,9 godina), Gvineja Bisau (58,4 godine) te Ekvatorijalna Gvineja (58,8 godina). Ipak, studije pokazuju kako je posljednjih godina očekivani životni vijek u porastu, u razdoblju od 2000. godine do 2016. godine povećao se za 5,5 godina na globalnoj razini, što je naglašeno povećanjem od 10,3 godine u dijelovima Afrike. Očekivani životni vijek u Bosni i Hercegovini u odnosu na 2000 godinu povećao se za 0,9 godina.
