Sarajevo je među najzagađenijim gradovima svijeta. Zagađeni zrak podiže rizik od moždanog krvarenja, a posljedice se javljaju mjesecima poslije, upozoravaju liječnici.
Tijekom protekle zime Sarajevo se ponovno našlo na samom vrhu ljestvice najzagađenijih gradova svijeta. Prema jednom od podataka portala IQAir iz siječnja ove godine, indeks kvalitete zraka dosegnuo je vrijednost 410, čime je zrak bio svrstavan u kategoriju “opasno za zdravlje”. Piše Večernji list BiH.
Gradovi u regiji također su bilježili visoke vrijednosti – Priština (161) zauzela je 15. mjesto, Skoplje 19. s indeksom 153, dok su Beograd (85) i Zagreb (66) bili nešto niže, na 44. i 70. poziciji. U Sarajevu su razlozi za ovakve podatke dobro poznati: geografski položaj u kotlini, korištenje ugljena i drva za grijanje, starija vozila bez filtra i nepovoljni vremenski uvjeti. No, osim što zagađeni zrak uzrokuje trenutačne tegobe poput kašlja, umora, glavobolja i iritacije očiju, novo znanstveno istraživanje otkrilo je da posljedice mogu biti puno ozbiljnije i dugotrajnije.
Što kaže studija?
Naime, prema studiji američkih znanstvenika sa Sveučilišta Utah, sitne čestice PM2.5 mogu povećati rizik od smrtonosnog moždanog krvarenja, i to čak i nekoliko mjeseci nakon izloženosti. Analizom podataka 70 pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog aneurizmalnog subarahnoidnog krvarenja, istraživači su utvrdili da je broj slučajeva naglo narastao u razdoblju od tri do šest mjeseci nakon visokih razina zagađenja zraka.
- Utvrdili smo da su ti pacijenti imali značajno veću učestalost pucanja aneurizmi upravo nakon višemjesečne izloženosti štetnim česticama - izjavio je neurokirurg Robert Renert sa Sveučilišta Utah, jedan od autora studije. U istraživanju su analizirani i drugi zagađivači – ozon, dušikov dioksid, sumporov dioksid i ugljikov monoksid, ali upravo su PM2.5 čestice prepoznate kao posebno opasne jer zbog svoje sitnoće ulaze duboko u pluća, a zatim i u krvotok, izazivajući upale i oštećenja krvnih žila. Znanstvenici ističu kako ovakvo zagađenje vjerojatno uzrokuje i promjene na staničnoj razini, uključujući oštećenja DNK i slabljenje zidova krvnih žila u mozgu, što u konačnici može dovesti do pucanja aneurizme. Iako izravna uzročna veza još nije potpuno dokazana, autori upozoravaju da su pokazatelji snažni i zabrinjavajući te da su potrebna dodatna istraživanja.
Ozbiljni rizici
Poseban je problem u područjima gdje se zagađenje ne zadržava samo danima, već tjednima, kao što je slučaj s dolinom Wasatch Front u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je studija i provedena. Tamo, kao i u Sarajevu, čestice se zadržavaju u zraku zbog okruženosti planinama i nedostatka vjetra, produžujući izloženost stanovništva. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu NPJ Clean Air, a autori su poručili da je krajnje vrijeme za konkretne javnozdravstvene mjere.
Preporučuju stroža dnevna ograničenja emisija zagađujućih tvari, poticanje korištenja javnog prijevoza te veća ulaganja u zaštitu okoliša i osvješćivanje stanovništva o rizicima.
Također upozoravaju kako zagađenje zraka dodatno pogoršava posljedice ekstremne vrućine, a povezano je i s težim oblicima COVID-19. Za Sarajevo i slične gradove, gdje su zimske maske češće zbog zraka nego zbog virusa, ovo istraživanje donosi važno upozorenje jer štetne čestice ne ostaju samo u plućima već putuju dublje, do mozga. I kad se smog raziđe, posljedice još dugo ostaju.
