Rezultati su pokazali da su one koje su svakodnevno hodale između 8.000 i 8.500 koraka smanjile rizik od srčanih bolesti za 40%.
Dugo se smatralo da je dnevno hodanje od najmanje 10.000 koraka zlatni standard za vježbanje. Međutim, nova studija pokazuje da je fokusiranje na vrijeme provedeno u vježbanju jednako učinkovito za gubitak težine, dugovječnost i smanjenje rizika od srčanih bolesti kao i brojanje koraka. Istraživači iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu analizirali su četverogodišnje podatke gotovo 15.000 žena starijih od 62 godine, piše Daily Mail. Prenosi Večernji.
Sudionice su nosile fitness trackere za mjerenje razine aktivnosti i svake godine ispunjavale zdravstvene upitnike. Rezultati su pokazali da su one koje su svakodnevno hodale između 8.000 i 8.500 koraka smanjile rizik od srčanih bolesti za 40% u usporedbi s onima koje su hodale oko 3.000 koraka dnevno.
Osim toga, ista razina smanjenja rizika zabilježena je kod onih koje su vježbale 75 minuta dnevno, što sugerira da mjerenje koraka možda nije nužno. Ova studija je samo jedno od nekoliko nedavnih istraživanja koja preispituju pravilo od 10.000 koraka, budući da neki stručnjaci smatraju da ne postoji univerzalni "magični" broj za vježbanje.
Dr. Rikuta Hamaya, glavni autor studije i istraživač na Odjelu za preventivnu medicinu u Brigham and Women's Hospital, ističe: ‘Za neke, osobito mlađe pojedince, tjelovježba može uključivati aktivnosti poput tenisa, nogometa, hodanja ili trčanja, što se lako prati pomoću koraka. Međutim, za druge se može sastojati od vožnje bicikla ili plivanja, gdje je praćenje trajanja vježbanja jednostavnije. Stoga smjernice za tjelesnu aktivnost trebaju nuditi različite načine za postizanje ciljeva. Kretanje je individualno i gotovo svi oblici kretanja su korisni za zdravlje’.
Studija je uključila 14.399 žena starijih od 62 godine koje su bile zdrave, što znači da nisu imale bolesti srca ili rak. Prosječna dob sudionica bila je 72 godine. Između 2011. i 2015. godine, od žena je zatraženo da stalno nose uređaje za praćenje aktivnosti, uključujući i tijekom spavanja ili tuširanja.
Svake godine, istraživači su prikupljali podatke putem upitnika o zdravstvenim navikama kao što su pušenje, konzumacija alkohola, visina, težina, menopauza te osobna i obiteljska povijest bolesti. Ovi podaci korišteni su za procjenu rizika od srčanih bolesti i smrtnosti sudionica. Praćenje je trajalo do kraja 2022. godine.
U prosjeku, sudionice su tjedno provodile 62 minute u umjerenoj do intenzivnoj vježbi i hodale oko 5183 koraka dnevno. Do 2022. godine, 9% sudionica je preminulo, a 4% je razvilo srčanu bolest. Žene su podijeljene u skupine prema minutama vježbanja ili broju koraka koje su napravile.
Otkriveno je da su one koje su najviše vježbale (oko 200 minuta) ili hodale najviše koraka (oko 8.000 do 8.500) smanjile rizik od srčanih bolesti i smrtnosti za 40% u usporedbi s onima koje su najmanje vježbale (9 do 12 minuta) ili hodale (2.800 do 3.000 koraka).
‘Istraživači su zaključili da pacijenti mogu birati između brojanja koraka ili postavljanja vremenskih ciljeva kako bi smanjili rizik od smrti ili kardiovaskularnih bolesti’, stoji u izvještaju, ‘Ovi podaci podupiru potrebu za smjernicama koje uključuju oba pristupa, omogućujući pojedincima da odaberu i prate željenu metriku aktivnosti. Stoga liječnici mogu savjetovati pacijentice u 60-ima ili starije da koriste ciljeve temeljene na vremenu ili koracima, ovisno o njihovim preferencijama’.
Studija je imala nekoliko ograničenja, uključujući to da je većina sudionica bila bijele rase i višeg socioekonomskog statusa. Također, istraživanje je bilo promatračkog tipa, pa se nalazi ne mogu smatrati konačnim.