Bilo je manje vruće nego najtoplije ljeto u posljednjih 13 godina, 2024. godine, ali je i dalje bilo jedno od najtoplijih ljeta u Bugarskoj od 1950. godine.
Ljeto 2025. jedno je od najsušnijih i najtoplijih ljeta u Bugarskoj od sredine 20. stoljeća, priopćio je danas Nacionalni institut za meteorologiju i hidrologiju (NIMH).
Ljeto 2025. imalo je prosječne sezonske temperature iznad normale, s odstupanjem između 0,5 stupnjeva i 3 stupnja Celzijusa.
Bilo je manje vruće nego najtoplije ljeto u posljednjih 13 godina, 2024. godine, ali je i dalje bilo jedno od najtoplijih ljeta u Bugarskoj od 1950. godine.
Ljeto 2025. godine bilo je i jedno od najsušnijih ljeta u Bugarskoj od 1950. godine, slično ljetima 2000. i 2012. godine. Sezonske količine padalina bile su ispod klimatske norme, kretale su se od 7 do 74 posto norme.
Ljeto 2025. godine karakterizirali su produženi toplinski valovi, brojni veliki poljski i šumski požari, kratkotrajne jake oluje s gradom i lokalne poplave zbog intenzivnih padavina.
U lipnju je u raznim dijelovima zemlje zabilježeno više od pet uzastopnih dana s maksimalnim temperaturama zraka iznad 32 stupnja (toplinski val).
Najduži toplinski val bio je u područjima Petriča i Sandanskog (jugozapadna Bugarska).
U lipnju je razvoj poljoprivrednih kultura tekao ubrzanim tempom, s temperaturama iznad normale. Tijekom druge i treće dekade zabilježene su ekstremno visoke temperature, što je negativno utjecalo na rast i razvoj biljaka.
Ispodprosječne padaline i velika potrošnja vode od strane biljaka tijekom perioda dovele su do intenzivnog iscrpljivanja rezervi vlage u tlu. To je rezultiralo široko rasprostranjenom ekstremnom sušom u tlu i atmosferi.
U srpnju je suho i vruće vrijeme ugrozilo opstanak nekih proljetnih usjeva uzgajanih u uvjetima nenavodnjavanja. Kao rezultat padalina ispod prosjeka krajem mjeseca, produktivne rezerve vlage u tlu bile su potpuno iscrpljene u mnogim poljoprivrednim područjima zemlje.
U prvoj polovici kolovoza, produbljivanje ljetne suše i ekstremno visoke temperature ugrozile su žetvu kukuruza i suncokreta u mnogim dijelovima zemlje. Prinosi suncokreta bili su neuobičajeno niski, na nekim mjestima ispod 100 kilograma po hektaru, a značajan dio usjeva kukuruza uzgajanih u uvjetima nenavodnjavanja neće biti ubran.
Padaline krajem druge i treće dekade kolovoza bile su neravnomjerno raspoređene i prekasne za kasne usjeve uzgajane u uvjetima nenavodnjavanja.
Padaline krajem kolovoza uglavnom su navlažile gornji sloj tla i poboljšale uvjete za duboko oranje i predsjetvenu obradu površina namijenjenih sjetvi jesenjih usjeva. Krajem mjeseca nije bilo produktivne vlage u 50 i 100 centimetara površinskog sloja tla.
Zbog iznadprosječnih ljetnih temperatura, rane sorte bijelog grožđa dostigle su tehnološku zrelost mnogo ranije nego inače, javila je BTA.
