Nešto više od godinu dana nakon održanih općih izbora u BiH jedna županija u Federaciji BiH još nema provedene izborne rezultate, odnosno nema novu izvršnu vlast pa, unatoč činjenici da su pregovori niza političkih subjekata trajali mjesecima, a potencijalni partneri su se pritom i izmjenjivali, definitivnog rješenja nema.
Pregovori
Za potvrdu nove županijske Vlade potrebno je 17 od 25 ruku u Skupštini, što je pak posljedica određenih specifičnosti ustavno-pravnog ustroja, no blok stranaka koji je krenuo u operacionalizaciju procesa imenovanja izvršne vlasti još uvijek nema potrebnu većinu. Podsjećamo, stranke koje su počele taj proces imaju 15 zastupnika (Hrvatski nacionalni pomak pet, HDZ 1990. četiri, SNSD i SDA po dva te koalicije Srpsko jedinstvo i Srpska sloga po jedan), pri čemu i unutar ovoga bloka stranaka nije do kraja dovršen proces predlaganja kandidata za buduće ministre, što je u konačnici trenutačno usporilo aktivnosti, ali i otvorilo mogućnost da u priču uđe i neka druga politička opcija. Međutim, iz analize dosadašnjih aktivnosti može se izvući zaključak kako bi dugoročnu stabilnost političkih prilika u ovoj županiji zajamčio svehrvatski dogovor, odnosno postizanje prihvatljivog rješenja onih stranaka s hrvatskim predznakom koje su osvojile najveći broj glasova, a samim tim imaju i najveći broj zastupnika u Skupštini.
Piše: Dario Pušić | Večernji.ba
HNP, HDZ BiH i HDZ 1990. stranke su koje bi, u skladu s postizbornom logikom, trebale činiti okosnicu vlasti, a poglavito uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o članicama Hrvatskog narodnog sabora te bi eventualni dogovor oko ustroja jedne takve svehrvatske Vlade bio i snažna poruka o jedinstvu i spremnosti na suradnju. Uostalom, praksa je pokazala kako alternativa nepostizanja unutarhrvatskog dogovora u pravilu znači i iskorištavanje situacije stranaka iz drugih naroda, a takvo što moglo se već vidjeti i u ovom postizbornom razdoblju, primjerice, u Zeničko-dobojskoj županiji. U slučaju Hercegbosanske županije, pak, navedene tri stranke do sada su imale niz kontakata o temi osiguranja nove većine u Skupštini, no definitivnog dogovora, porukama o potrebi jedinstva unatoč, nije bilo.
Specifičnosti političkoga života u županijama u Federaciji najbolje su uočljive ako ih gledamo kroz prizmu sastava županjskih vlada i većina koje, uz to što ih u nizu slučajeva čini veći broj stranaka, oslikava i raznolikost koja je u nekim promjerima i u potpunoj suprotnosti s političkim savezima na višim razinama. SDA i SDP, iako su politički protivnici kada govorimo o federalnoj i državnoj razini, sada i službeno dijele vlast u dvjema županijama, a jedan od primjera ovih dana dolazi sa zapada zemlje. Tako je nedavno smijenjena stara, a imenovana nova Vlada Unsko-sanske županije u kojoj vlast čine SDA, SDP, NiP i Pomak. S druge strane, iz Zeničko-dobojske županije dolazi suprotan primjer u kojemu je SDA izbacio SDP iz vlasti te je imenovana nova Vlada koju, uz SDA, čine DF, SBB, NES i četiri samostalna zastupnika, ali ne i HDZ BiH, iako je, u skladu s osvojenim glasovima, riječ o legitimnom predstavniku hrvatskog naroda s tog područja.
Treća rekonstrukcija vlasti na županijskoj razini zabilježena je u Sarajevskoj županiji, pri čemu je iz sastava Vlade izbačena Stranka za BiH, a novu skupštinsku većinu sada osiguravaju SDP, NiP, NS, Za nove generacije (ZNG) i neovisni zastupnici.
Stabilnost prilika
I dok se unutar županija, kao što je vidljivo, vodi živa politička aktivnost obilježena čestim promjenama, vlast na višim razinama pokazuje solidnu otpornost na krize i nestabilnosti kojih ne nedostaje u domaćem političkom životu. Takva stabilnost u konačnici je i prevažna s obzirom na činjenicu da entitete, kao i državu, čekaju političke i ekonomske reforme s kojima će se morati suočiti kroz proces ispunjavanja preostalih uvjeta za početak pregovora, ali i onih zadataka koji će tek doći na red jednom kada pregovori počnu. Tada će do izražaja doći i potreba stabilizacije političkih prilika na županijskim razinama koje nose znatan dio tereta ispunjavanja reformi.
