Usklađivanje vještina sa zahtjevima tržišta, uz niz reformi i promociju kapaciteta privatnog sektora za otvaranje radnih mjesta, kao i osnaživanje upravljanje tržištem rada, osnovne su vodilje nove strategije zapošljavanja u Federaciji BiH koja pokriva razdoblje do 2030., a čija bi primjena, uz ostalo, trebala rezultirati povećanjem razine zaposlenosti za 10 posto, ali i povećanjem broja mladih sa završenom školom koji su zaposleni na poslovima koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama za 20 posto.
Konkurentnost
U osnovi, cilj je ojačati konkurentnost i podignuti razinu ekonomske aktivnosti u ovom entitetu, a što je osobito važno u vremenu koje traži brze prilagodbe promjenama na tržištu rada i hvatanje koraka s tehničko-tehnološkim izazovima. Večernji list imao je uvid u dokument koji je precizirao četiri uža strateška cilja kao odgovor na gore postavljenu problematiku, a prvi se odnose na povećanje osobne zaposlenosti i unaprjeđenje usklađenosti vještina sa zahtjevima tržišta rada. U okviru ovoga strateškog cilja postavljana su dva kvantitativna cilja - smanjenje broja osoba s niskim kvalifikacijama za 10% i povećanje broja osoba koje rade na poslovima koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama za 20%. U tom je kontekstu važan i naglasak kako unaprjeđenje situacije na tržištu rada zahtijeva konkurenta poduzeća koja su u stanju otvoriti veći broj kvalitetnih radnih mjesta. Upravo je realni sektor u osnovi drugog strateškog cilja, a on precizira način promicanja kapaciteta poduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta, a u okviru tih procesa namjena je povećanje broja zaposlenih za 10 posto i smanjenje neformalne zaposlenosti za 5 posto. Ipak, utvrđeno je i kako smanjenje neusklađenosti vještina i jačanje kapaciteta privatnog sektora, sami po sebi nisu dovoljni da se zajamči tranzicija sa školovanja na rad osoba koje nisu školovane ili osposobljene ili pak nemaju radno iskustvo. Upravo se stoga kao treći strateški cilj definira osiguranje uključivanja osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz učinkovitije aktivne politike tržišta rada. Navodi Večernji list.
Ishod bi trebao biti smanjenje broja osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju, a kojima se pružaju prilagođene usluge zapošljavanja i aktivni programi tržišta rada za 20 posto te povećanje broja korisnika novčane naknade za slučaj nezaposlenosti koji nalaze zaposlenje i ostvaruju pomak s pomoći na rad za 10 posto. No, kako bi se ciljevi mogli učinkovito ostvariti, važno je unaprijediti kapacitet institucija tržišta rada odgovornih za provedbu te je upravo stoga definiran i četvrti strateški cilj koji pretpostavlja osnaživanje upravljanja tržištem rada.
Pitanje usklađivanja vještina s potrebama tržišta rada osobito je važno u vremenima čestih i brzih promjena na tržištu, ali i činjenice da je očito kako postoji disbalans vidljiv i kroz deficitarna zanimanja u BiH, ali i situacije u kojima se svatko barem jednom susreo s nedostatkom radnika iz niza važnih strukovnih zanimanja.
Usklađenost
Strategija stoga navodi kako je potrebno da stručno obrazovanje bude raznovrsnije da bi se odgovorilo na zanimanja šireg miljea mladih ljudi. Uvođenje mogućnosti učenja u poduzećima i informiranje o karijeri bit će presudno za povećanje kapaciteta učenika da izaberu zanimanje i stečene vještine prenesu u svijet rada te tako podignu svoju zapošljivost. Redovito praćenje ishoda učenja i stope zaposlenosti mladih sa završenom srednjom i visokom školom dat će informacije o ostvarenim rezultatima (studije praćenja i ankete poslodavaca), kao i odgovoriti na pitanje što treba uvesti u tokove sustava planiranja obrazovanja i osposobljavanja. Naravno, u ovom segmentu bit će nužno poštivanje ustavne arhitekture Federacije koja podrazumijeva nadležnosti za obrazovanje na razini županija. Usporeno s ovim procesom, namjera je osigurati kontinuiran stručni razvoj u cilju zadržavanja konkurentnosti, međutim, jasno je kako poduzeća u privatnom sektoru često nemaju sredstva za ulaganje u razvoj radne snage ili ne mogu naći fleksibilne mogućnosti osposobljavanja koje odgovaraju njihovim potrebama. Zato je značajno povećati ponudu programa osposobljavana odraslih, a posebno u području jezične i numeričke pismenosti, kao i digitalnih vještina kroz osiguranje sustava poticaja za privatna poduzeća te proširenje programa osposobljavanja nezaposlenih osoba koje nude institucije na federalnoj i županijskim razinama.
