Klimatske promjene sve više postaju globalni problem, a ekstremi poput suša, poplava, toplinskih valova sve su češći.
Kada je riječ o Europi, najizraženiji je rast temperatura, a u posljednjih 45 godina do najvećeg zatopljenja došlo je u Moldaviji, gdje je temperatura u navedenom razdoblju skočila za 2,90 stupnjeva.
Temperature sve veće
Usporedbe radi, europski prosjek porasta temperature je 2,44, a svjetski 1,77 stupnjeva. Nakon Moldavije slijedi Ukrajina pa zatim Andora. Među prvih pet zemalja po rastu prosječne temperature našle su se Švicarska i Bjelorusija. S rastom prosječne temperature od 2,58 stupnjeva Hrvatska se našla na desetom mjestu, odmah nakon Francuske, dok se iza Hrvatske nalaze Kazahstan i Lihtenštajn, koji bilježe jednak porast prosječne temperature. Bosna i Hercegovina nije se našla na ovoj listi, ali službeni podaci za tu zemlju pokazuju kako su klimatske promjene itekako prisutne, a temperature zraka sve veće. Piše Večernji list.
Iz podataka Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, objavljenih u klimatološkom godišnjaku za 2024. godinu, vidljivo je kako je u samo pet godina prosječna temperatura zraka u Sarajevu i Mostaru veća za 0,7 stupnjeva. Prema istom, prosječna temperatura u Sarajevu u razdoblju od 2020. do 2024. godine iznosila je 11,773, a u Mostaru 16,734 °C. Usporedbe radi, prosječna godišnja temperatura zraka u Sarajevu je 1990. godine iznosila 10,417 °C, dok je prosječna temperatura zraka u Mostaru iste godine iznosila 15,533 °C. Podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH pokazuju kako je temperatura zraka u Sarajevu u razdoblju od 1990. do 1999. godine bila 10,107 stupnjeva, potom od 2000. do 2009. godine 10,49 stupnjeva, dok je razdoblje od 2010. do 2019. obilježila prosječna temperatura od 11,092 stupnja. Sličan trend zabilježen je i u Mostaru u razdoblju od 1990. do 1999. godine - prosječna temperatura u ovom gradu bila je 15,203 stupnja, sljedećih deset godina taj prosjek porastao je na 15,61 stupanj, dok je od 2010. do 2019. godine prosjek iznosio 16,019 stupnjeva.
Stižu velike promjene
Inače, prema nacionalnom izvješću BiH o klimatskim promjenama, na teritoriju Bosne i Hercegovine mogu se očekivati značajne promjene klimatskih uvjeta u budućnosti, posebno u slučaju klimatskih scenarija koji ne predviđaju provođenje odgovarajućih mjera ublažavanja klimatskih promjena. Do kraja ovog stoljeća, prema IPCC scenarijima, moguća promjena srednje godišnje temperature u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990. u obujmu je od 2,4 do 4 °C, ovisno o odabranom scenariju i dijelu teritorija. Kako se navodi u nacionalnom izvješću, zaključak koji se nameće je da, ako globalne emisije stakleničkih plinova zadrže trend iz posljednjih nekoliko desetljeća, klima Bosne i Hercegovine u prosjeku bi mogla postati toplija i aridnija u odnosu na klimatske uvjete iz sredine dvadesetog stoljeća. Uz promjene u višegodišnjim srednjim vrijednostima temperature i oborina, buduće promjene uvjetovat će i promjene u ekstremima. Više izvješća i istraživanja upućuje na moguće nepovoljne promjene u intenzitetu i učestalosti ekstremnih oborina u mogućim budućim izmijenjenim klimatskim uvjetima.
