Vrste hrane koje su podložne razvoju bakterija su: meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, mesne prerađevine, ribe i druga morska hrana.
Dolaskom vrućina potrebno je obratiti dodatnu pozornost na hranu koju se konzumira, njezino skladištenje i pripremu. Naime, trovanje hranom češće je ljeti, a prvi razlog je taj što su bakterije prisutne svuda u okolini, u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Vrste hrane koje su podložne razvoju bakterija su: meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, mesne prerađevine, ribe i druga morska hrana. Ove vrste hrane nazivaju se jako osjetljivom hranom. Ako se jako osjetljiva hrana zarazi bakterijama koje prouzroče trovanje i zatim se ostavi u zoni opasne temperature, može izazvati trovanje.
Salmonela dominira
Bakterije se brzo razmnožavaju kad je temperatura između 5 i 60 °C. To se zove zona opasne temperature. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz posljednjeg objavljenog godišnjeg izvješća o zaraznim bolestima i provedenim imunizacijama u FBiH, tijekom 2023. godine registrirano je 2220 oboljelih iz skupine oboljenja koja se prenose hranom i vodom, s udjelom u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti od 5,4%. Najzastupljeniji u ovoj skupini bolesti je akutni enterokolitis nepoznate etiologije, na drugom mjestu je Toxiinfectio alimentaris (zarazno trovanje hranom) nepoznatog uzročnika. U slučajevima kad je uzročnik zaraznog trovanja hranom laboratorijski potvrđen, najčešće se radilo o Salmonelli enteritidis. Tako je tijekom navedene godine zabilježena 71 osoba kod koje je utvrđeno trovanje salmonelom, dok su godinu prije zabilježena 62 slučaja. - U 2023. godini registrirano je 1966 slučajeva akutnog enterokolitisa, što je više od ukupnog broja registriranih u 2022. godini (1674 registrirana slučaja). Prijavljivanje slučajeva akutnog enterokolitisa varira u petogodišnjem razdoblju (2019. - 2023.), po godinama i županijama, od najniže registrirane stope u ZHŽ-u u 2021. godini, gdje nije bio prijavljen ni jedan slučaj, do najviše stope u BPŽ-u u 2019. godini - navodi se u spomenutom dokumentu Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Najviše oboljelih registrirano je dobnoj skupini 0 - 6 godina (38,8%), zatim dobnoj skupini 25 - 49 (19,9%). Inače, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, oboljenja koja se prenose hranom i vodom registrirana su u svim županijama FBiH, osim u HBŽ-u. Najveća stopa registrirana je u Tuzlanskoj županiji, dok je godinu prije najveća stopa bila registrirana u BPŽ-u. Piše Večernji list BiH.
U HBŽ-u nije bilo registriranih slučajeva, dok je godinu prije najmanja incidencija registrirana u ZHŽ-u. Trovanje hranom može se spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama, ako se pospremi hranu i njome rukuje tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.
Dugo kuhanje - prioritet
Četiri su najvažnije stvari koje treba zapamtiti vezano uz pravilnu higijenu hrane, a ukratko ih zovemo 4 C, što podrazumijeva: čišćenje (cleaning), unakrsna kontaminacija (cross contamination), hlađenje (chilling), kuhanje (cooking). Vezano uz čistoću, neoprane ruke jedan su od glavnih uzroka trovanja hranom, zbog čega je potrebno prati ruke toplom vodom i sapunom prije nego što dođete u kontakt s hranom. Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, pečenja i serviranja hrane jedan je od osnovnih uzroka trovanja hranom. Zbog toga se savjetuje pažljivo zamatanje sirovog mesa kako sokovi iz njega u hladnjaku ne bi došli u kontakt s drugom hranom. Također, obvezno je pranje tanjura, pribora za jelo i daski za rezanje mesa prije nego ih se ponovno upotrijebi za termički obrađenu hranu. Stručnjaci za sigurnost hrane suglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se uništile sve štetne bakterije koje mogu prouzročiti trovanje hranom. Prema njihovim tvrdnjama, hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ružičasti. Djelomično kuhanje hrane omogućava bakterijama da prežive i razmnože se do te mjere da ih naknadno kuhanje više ne može uništiti. Kvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obvezno spremiti u hladnjak čim je prije moguće. Ostatak od kuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u hladnjak.
